Potkraj prosinca prošle godine, netom prije nego su nam stigle prve doze cjepiva, svijet su preplavile vijesti o novim sojevima koronavirusa. Prvo britanski, potom brazilski pa južnoafrički, njujorški, a spominjali su se čak i slovenski i hrvatski koji, srećom, nikad nisu potvrđeni. Uoči Uskrsa počelo se govoriti i o nekakvoj duploj mutaciji koja svoje podrijetlo vuče iz Indije.
Za svaki od tih sojeva pretpostavljalo se se da bi mogao biti "otporan na cjepiva" kao i to da "možda može zaraziti i osobu koja je već preboljela Covid". I dok u svijetu postoje slučajevi ponovne zaraze, čini se da je s cjepivima priča ipak nešto drukčija.
Iako različiti sojevi mogu biti razlog za zabrinutost, u javnosti je stvorena kriva slika da nas postojeća cjepiva ne štite od mutacija kojih je iz mjeseca u mjesec sve više.
"Rekao bih da paniku siju razni zastrašivači čije izjave neki mediji prenose. Čak mi je i moja supruga rekla da je u panici zbog te duple mutacije. To me izluđuje, ljudi su bez razloga u strahu. Ako ste primili dvije doze cjepiva i ako je prošlo dva tjedna nakon druge doze, nemate puno razloga za strah od mutacija", rekao je dr. Eric Topol, profesor molekularne medicine iz Kalifornije za New York Times.
Virusi se stalno mijenjaju
Virusi se stalno mijenjaju dok cirkuliraju svijetom. Neke mutacije su bezopasne, ali neke mogu zakomplicirati stvari jer se brže šire ili izazivaju jače simptome kod zaraženih. Rizik je i dalje najveći za necijepljene ljude. I dok zemlje poput Izraela, Velike Britanije, SAD-a ili susjedne Srbije dobro napreduju u kampanji cijepljenja, stvari u EU-u pa tako i u Hrvatskoj idu puno sporije. No, još je lošija situacija u nerazvijenim zemljama gdje ogromna većina ljudi nije primila još niti prvu dozu.
Za cijepljene ljude stvari izgledaju puno optimističnije. Istina je da različita cjepiva pružaju različitu razinu zaštite, ali percepcija da su neučinkovita protiv novih sojeva je netočna. Sva dostupna cjepiva mogu djelovati protiv infekcije i, što je još važnije, spriječiti teži oblik bolesti i hospitalizaciju.
13.04.2021., Zagreb - U paviljanu 6 na Zagrebackom Velesajmu u tijeku je masovno cijepljenje gradjana protiv koronavirusa. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
Zbog zbunjenosti i straha koji je zavladao svijetom, američki NYT objavio je odgovore na najčešća pitanja i nedoumice o cjepivima i njihovoj učinkovitosti protiv novih sojeva:
Koja soj je trenutačno najzastupljeniji?
U SAD-u, kao i u Hrvatskoj, dominira tzv. britanski soj, poznat i pod oznakom B.1.1.7. Vrlo zarazna varijanta virusa pronađena je u 114 zemalja. Taj soj se puno brže i efikasnije "lijepi" za naše stanice, a zaraženi nose veće razine virusa i zarazu mogu širiti dulje nego oni koji su bili zaraženi izvornim ili tzv. wuhanskim sojem. Britanska varijanta zabrinjava jer se među necijepljenom populacijom širi puno brže i vjerojatno je odgovorna za velik broj hospitalizacija tijekom trećeg vala zaraze.
Jesu li cjepiva učinkovita protiv britanskog soja?
Sva dostupna cjepiva u svijetu - Pfizer, Moderna, Johnson & Johnson, AstraZeneca, Sputnik i Novavax pokazala su dobru učinkovitost protiv britanskoj soja. Neovisni znanstvenici proučavali su krv cijepljenih ljudi kako bi utvrdili razinu antitijela i istražili kako djeluju protiv soja B.1.1.7. Rezultati su bili ohrabrujući. Slično istraživanje napravile su i kompanije Johnson&Johnson i AstraZeneca čija su se cjepiva pokazala visoko učinkovitima protiv sprječavanje zaraze kao i težeg oblika Covida kod zaraženih britanskom mutacijom. Dobar primjer je i Izrael gdje je 80 posto ljudi cijepljeno s dvije doze Pfizera. U toj zemlji broj novozaraženih vrlo je nizak i pada iz dana u dan. Nedavno su otvorene škole, restorani dok se ljudi polako vraćaju u svoje urede.
Ako cjepiva djeluju, zašto su se neki cijepljeni ljudi zarazili?
Niti jedno cjepivo na svijetu nije 100 posto učinkovito. Slučajevi zaraze cijepljenih ljudi vrlo su rijetki, a najvažnije je da cjepiva u gotovo 100 posto slučajeva sprječavaju teži oblik bolesti i hospitalizaciju zaraženih. Koliki je zapravo rizik zaraze nakon cijepljenja? Zasad nema službenih postotaka, ali tijekom Modernina istraživanja, od 15.210 cijepljenih ljudi zarazilo se tek njih 11. I Pfizer i Moderna sada rade nove studije pa u skorije vrijeme očekujemo i njihove rezultate.
U izvještaju američkog Centra za prevenciju i kontrolu bolesti navodi se kako je zabilježeno 5814 slučajeva zaraze na 75 milijuna cijepljenih. Od 75 milijuna cijepljenih, umrle su 74 osobe iako kod njih barem desetak Covid-19 nije bio primarni uzrok smrti. Zasad se ne čini da novi sojevi povećavaju broj zaraženih među cijepljenim ljudima, ali još se čekaju rezultati istraživanja koji će to i potvrditi.
Postoje li još neki sojevi koji nas trebaju zabrinjavati?
Zasad najviše zabrinjavaju južnoafrička i brazilska varijanta. No, čini se da se u zemljama gdje dominira jedan soj, poput Hrvatske gdje je dominantan onaj britanski, druge varijante teško mogu "probiti" i postati "glavne". Barem zasad...
08.04.2021.,Zagreb - Velika guzva za cijepljenje protiv Covida 19 na Zagrebackom velesajmu. Photo: Matija Habljak/PIXSELL
Je li istina da britanska i južnoafrička varijanta mogu "nadmudriti" cjepiva?
Postoji zabrinutost da je riječ o sojevima koji mogu izbjeći odgovor antitijela. No, to i dalje ne znači da cjepivo ne funkcionira već samo da je njegova razina zaštite nešto niža. Zasad se čini da mutacija B.1.351 (južnoafrička) može zbuniti dio antitijela, ali vjerojatno ne sva.
"U Izraelu smo radili istraživanje na 149 ljudi koji su se zarazili južnoafričkom varijantom nakon cijepljenja Pfizerom. Sve infekciju zabilježene su između sedmog i 13. dana nakon druge doze. Nismo uočili niti jednu infekciju 14 dana nakon druge doze. Moguće je da nakon 14 dana razina antitijela raste i tako blokira i taj soj. To nam daje razlog za optimizam", rekao je Adi Stern, profesor sa Sveučilišta u Tel Avivu.
Ono što je važno za ponoviti je da čak i ako su cjepiva manje efikasna protiv nekog soja, ona i dalje daju vrlo dobru zaštitu od težeg oblika Covida-19.
Hoće li nam trebati i treća doza cjepiva?
Proizvođači cjepiva već rade na stvaranju dodatnih doza koje bi "napadale" mutacije poput brazilske i južnoafričke. No, zasad nije jasno hoćemo li ih i kada trebati. Pretpostavlja se kako će te dodatne doze ljudima povećati razinu antitijela i produžiti njihovu prisutnost u krvi.