Ministri financija eurozone postigli su u srijedu rano ujutro u Bruxellesu dogovor koji će omogućiti Grčkoj pristup novim sredstvima u okviru trećeg programa financijske pomoći dok se istodobno utvrđuju mjere za olakšavanja dužničkog tereta te zemlje čiji je cilj osiguranje sudjelovanja MMF-a.
Dogovorom, postignutim nakon 11 sati pregovora, omogućit će
se da Grčka primi ukupno 10,3 milijarda eura idućih mjeseci koje
treba ta zemlja da ponovno ne bankrotira. Atena može očekivati
prvu tranšu pomoći od 7,5 milijarda eura u lipnju kad se
dovrše tehnički poslovi i zaključi da je Atena ispunila sve
uvjete. Grčka samo u srpnju mora platiti tri milijarde eura
duga.
Ostatak sredstava bit će isplaćen nakon ljeta, suglasili su se
ministri financija eurozone, pod uvjetom da Atena provede daljnje
reforme uključujući na području privatizacije, upravljanja
bankama i energetike.
Jedno od najtežih pitanja bilo je pitanje olakšavanje dužničkog
tereta na kojemu MMF ustrajava dok je takav pristup za zemlje
poput Njemačke bio problematičan.
Dogovor postignut u srijedu uključuje kratkoročne, srednjoročne i
dugoročne mjere koje će osigurati da Atena može platiti svoje
dugove. Prema njemu zemlje eurozone suglasile su se da ponude
Ateni otpis dugova 2018. ukoliko to bude potrebno da ispuni
dogovorene kriterije za olakšavanje dužničkog
tereta.
Na temelju predloženih mjera koje bi, prema šefu
euroskupine Jeroenu Dijsselbloemu, bile prilagođene
grčkim potrebama stručnjaci MMF-a predložit će upravnom odboru da
izradi novi financijski paket za Grčku prije kraja godine.
Grčki ministar financija Euclid Tsakalotos
kazao je kako je ovo važan trenutak za zemlju izražavajući
optimizam da bi ovo mogao biti "početak izlaska Grčke iz
začaranog kruga recesije, mjera, recesije u otvoreni put za
ulaganja u Grčku".
Atena je s vjerovnicima provela mjesece pregovarajući o reformama
i mjerama smanjenja potrošnje koje bi omogućile da Grčka i
dalje prima novac iz programa pomoći vrijednog 86 milijarda
eura.
Uoči sastanka ministara financija grčki parlament donio je
nekoliko mjera štednje među kojima kontroverznu reformu
mirovinskog sustava i poreznu reformu kojom se povećavaju porezi.