Među desetoricom bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane koje putem Interpola traži Republika Srpska, nalaze se Ante Kurdija i Jozo Brica, kojima se u Doboju u odsustvu sudi za privođenje, zatvaranje i maltretiranje srpskih civila 1992. u bosanskoj Posavini, piše Slobodna Dalmacija.
Bivši pripadnici HVO-a skrivaju se u Hrvatskoj
I preostala osmorica bivših vojnika HVO-a, koji su u bijegu od pravosuđa, nisu optuženi za najteže ratne zločine poput ubojstava, masovnih lividacija ili deportacija nego zvog zlostavljanja civila. Dvojica, pak, bivših pripadnika Vojske Republike Srpske koji su na Interpolovim tjeralicama na zahtjev BiH, Svetozar Kosorić i Brane Gojković, osumnjičeni su za sudjelovanje u genocidu.
Što se tiče spomenute desetorice bivših pripadnika HVO-a, oni imaju i hrvatsko državljanstvo, pa se može pretpostaviti - piše Slobodna Dalmacija - da se skrivaju u Hrvatskoj koristeći pravne mogućnosti koje im status hrvatskih državljana pruža pred međunarodnom potjernicom. Jer, raspisivanje međunarodne tjeralice ne znači automatski i privođenje, pritvaranje i izručivanje onoga za kim je raspisana.
Dugotrajna procedura od privođenja do izručenja
"Ako ne postoji međudržavni sporazum dviju država koji predviđa preciznu proceduru, u ovom slučaju za izručivanje osumnjičenih za ratne zločine, takvi slučajevi uvijek su specifični. Koliko znam, s BiHnemamo takav sporazum, već ugovor o međusobnoj pomoći kad je riječ o kaznenom progonu teškog kriminala, pranja novca i još nekih teških kaznenih djela", kazao je za Slobodnu Dalmaciju neimenovani sugovornik iz odvjetničkih krugova.
Hrvatski MUP je, inače, dužan osobu s međunarodne tjeralice privesti istražnom sucu koji odlučuje o daljnjem postupanju, odnosno prikuplja dokumentaciju od Interpola, zemlje koja je zatražila raspisivanje potjernice i domaćeg pravosuđa. Nakon toga započinju dugotrajne procedure, a jedna od čuvenijih takvih bila je ona u slučaju Dragana Vasiljkovića.