Ključne točke:
- Bijela kuća: 'Nikada nismo bili bliže mirovnom sporazumu'
- U utorak je u planu telefonski razgovor između Vladimira Putin i Donalda Trumpa
- SAD se povlači iz skupine koja prati ruske ratne zločine u Ukrajini
- Volodimir Zelenski: 'Rusija želi rat'
- Ruske snage napredovale su u ponedjeljak na jugu Ukrajine
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Bijela kuća: 'Nikada nismo bili bliže mirovnom sporazumu'
18.39 - Tajnica Bijele kuće Karoline Leavitt govorila je na konferenciji za novinare o pregovorima o prekidu vatre između Ukrajine i Rusije. Rekla je da "nikada nismo bili bliže mirovnom sporazumu nego što smo u ovom trenutku". "Predsjednik je odlučan da ga postigne", dodala je. Na pitanje bi li Donald Trump razmotrio uvođenje sankcija Rusiji ako njegov telefonski razgovor s Vladimirom Putinom sutra ne prođe dobro, Leavitt je odgovorila: "To je nešto što je predsjednik iznio i svakako je voljan učiniti ako bude potrebno", prenosi Sky News.
Litva sumnjiči Rusiju za podmetanje požara u Vilniusu i Varšavi
16.44 - Litavske vlasti sumnjaju da su ruske obavještajne službe organizirale podmetanje požara u skladištu IKEA-e u Vilniusu i trgovačkom centru u Varšavi 2024. godine, izvijestila je televizija LRT 17. ožujka, prenosi Kyiv Independent. Požar je izbio u skladištu IKEA-e u Vilniusu 9. svibnja 2024. prouzročivši procijenjenu štetu od 500.000 eura. Istražitelji incident smatraju terorističkim činom i tvrde da su odgovorna dvojica ukrajinskih državljana koja su navodno regrutirale ruske sigurnosne službe. Jedan osumnjičenik je maloljetnik. Saulius Briginas, zamjenik voditelja litavskog kriminalističkog ureda, rekao je da je požar mogao uništiti cijeli trgovački centar da nije bilo brze reakcije osoblja i vatrogasaca. svibnja 2024. veliki požar uništio je trgovački centar u Varšavi s 1400 trgovina. Incident se također povezuje s ruskim obavještajnim službama.
Kallas: Široka politička potpora za novu vojnu pomoć Ukrajini
16.29 - Postoji široka politička potpora da se Ukrajini osigura vojna pomoć u visini do 40 milijardi eura i sada predstoje razgovori o detaljima, izjavila je u ponedjeljak visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas. “Postoji široka politička potpora za obrambenu inicijativu za Ukrajinu od 40 milijardi eura, sada se razgovara o detaljima”, rekla je Kallas nakon završetka sastanka ministara vanjskih poslova država članica. Istaknula je da “su svi razumjeli da upravo sada trebamo pokazati našu odlučnost i podržati Ukrajinu kako bi se mogla braniti”. O toj inicijativi razgovarat će i čelnici država članica na svom samitu u četvrtak. Kallas je predložila državama članicama da Ukrajini osiguraju hitnu vojnu pomoć u vrijednosti od najmanje 20 milijardi pa do 40 milijardi eura. Taj prijedlog uključuje i nabavu dva milijuna komada topničkog streljiva, zatim sustava protuzračne obrane, obuku ukrajinskih vojnika. Države članice bi pridonosile sukladno svojoj ekonomskoj snazi u obliku financijske ili materijalne pomoći.
Cilj te inicijative je ojačati poziciju Ukrajine u pregovorima koje vodi sa Sjedinjenim Državama i Rusijom o prekidu vatre. Ta pomoć bi trebala omogućiti ukrajinskom vodstvu da odbije eventualno nepovoljan mirovni prijedlog koji bi možda pokušali nametnuti Donald Trump i Vladimir Putin. Brojka od 40 milijardi eura odgovora iznosu koji su prošle godine Amerikanci i Europljani zajedno dali Ukrajini, što znači da eventualna potpuna obustava američke pomoći u ovoj godini ne bi ozbiljnije ugrozila ukrajinski otpor. Poučena iskustvom s Mađarskom, koja stalno koči sve inicijative u korist Ukrajine, Kallas je predložila da se u ovoj inicijativi sudjeluje na dobrovoljnoj osnovi. To znači da Mađarska i Slovačke ne bi bile obvezne dati svoj doprinos, ali ne bi mogle blokirati te također u inicijativu bi se mogle uključiti i zemlje izvan EU-a poput Velike Britanije i Norveške.
Kallas je u prvoj verziji svoga plana predložila da države pridonesu toj inicijativi prema svojoj ekonomskoj snazi, odnosni visini BDP-a, to jest da velike države daju najviše. Po tome bi najviše dala Njemačka, 24 posto, zatim Francuska 18 posto, Italija 13 posto. Međutim, Francuska i Italija su visoko zadužene zemlje i nemaju previše fiskalnog prostora te se protive raspodjeli tereta prema visini BDP-a. Francuska je voljna poslati svoje vojnike u Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma i žele da se i to uzme u obzir. Pozicija Italije je manje jasna. Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani rekao je da njegova zemlja nije jedina koja traži da se o tom prijedlogu dodatno razmisli.
Razgovori o nuklearnom odvraćanju u Europi
16.24 - Emmanuel Macron morao je poduže čekati na pozitivan odgovor iz Berlina. Francuski predsjednik je već nekoliko puta ponudio razgovor s Njemačkom o nuklearnom odvraćanju u Europi koje bi se temeljilo na francuskom nuklearnom oružju. Do sada je bio odbijan, piše Deutsche Welle. To se sada mijenja: predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz, vjerojatni sljedeći kancelar, spreman je razgovarati o ovoj temi. SDonaldom Trumpomu Bijeloj kući, koji bi mogao povući američku vojnu zaštitu od europskih saveznika, situacija se dramatično promijenila. Merz želi razgovarati s nuklearnim državama Francuskom i Velikom Britanijom o nuklearnom odvraćanju u Europi. I to je naišlo na odobravanje u Parizu.
Više pročitajte OVDJE.
Što će biti s moskovskim snagama nakon Kurska?
15.22 - Rusija je svakim danom sve bliže izbacivanju ukrajinskih trupa iz regije Kursk, pa se postavlja pitanje što će se dogoditi s moskovskim snagama nakon što to bude postignuto? Vojni analitičar Michael Clarke rekao je za Sky News da će Rusija vjerojatno premjestiti svoje trupe u regiji Kursk u drugo ključno područje na prvoj liniji - Pokrovsk. Grad je cestovno i željezničko čvorište i Rusija ga smatra "vratima u Donjeck" - njegovo bi zauzimanje ozbiljno poremetilo ukrajinske linije opskrbe duž istočnog fronta i dalo Moskvi uporište iz kojeg bi mogla zauzeti druge ključne gradove. "Bilo je potrebno 60.000 ruskih vojnika da istjeraju Ukrajinu iz Kurska - trupe dobre kvalitete. Kao rezultat toga, Rusi nisu bili baš uspješni drugdje na bojnom polju jer su ih sve smjestili u Kursk. Ali sada kada su Rusi učinkovito istjerali Ukrajince iz Kurska, a Ukrajinci su manje-više sigurni sada na svojoj strani granice, pitanje je koliko će vremena proći prije nego što se 60.000 vojnika, minus Sjevernokorejci, pojave negdje drugdje na bojnom polju? Moja pretpostavka je da su Pokrovsku za dva do tri tjedna, i da će tamo napraviti razliku."
EU potvrdio povlačenje SAD-a iz skupine koja prati ruske ratne zločine u Ukrajini
15.20 - SAD se povlači iz multinacionalne skupine stvorene za istragu čelnika odgovornih za invaziju na Ukrajinu. Međunarodni centar za procesuiranje zločina agresije protiv Ukrajine (ICPA) osnovan je da bi rusko vodstvo odgovaralo za zločine — definirane kao agresija prema međunarodnom pravu. Sky News je dobio potvrdu agencije EU-a za kaznenopravnu suradnju da je ta vijest točna.
Zelenski: 'Rusija želi rat'
15.13 - Volodimir Zelenski je imao jasnu poruku za Ukrajince i svijet. "Nakon razgovora u Džedi i američkog prijedloga o prekidu vatre na prvoj crti bojišnice, Rusija je ukrala još gotovo tjedan dana - tjedan rata koji samo Rusija želi", rekao je ukrajinski čelnik u sinoćnjem videu. Nakon što je Ukrajina prihvatila američki prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre, Zelenski jasno daje do znanja da su Rusi ti koji stoje na putu primirja.
"Značajan broj" zemalja voljan je osigurati mirovne trupe u Ukrajini u slučaju mirovnog sporazuma s Rusijom, rekao je glasnogovornik Keira Starmera. Očekuje se da će više od 30 zemalja biti uključeno u takozvanu "koaliciju voljnih" za potporu Ukrajini, rekao je glasnogovornik. Sastoji se od 26 čelnika zapadnih zemalja - plus dva čelnika EU-a i glavni tajnik NATO-a - koji su se okupili na virtualnom razgovoru koji je u subotu organizirao Starmer. "Mogućnosti doprinosa varirat će, ali to će biti značajne snage, sa značajnim brojem zemalja koje će osigurati trupe", rekao je glasnogovornik novinarima.
Putin i Trump bi se trebali telefonski čuti u utorak
15.05 - Kremlj je u ponedjeljak potvrdio da je za utorak planiran telefonski razgovor između ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su pripreme za razgovor u tijeku. Trump je ranije rekao da želi razgovarati s Putinom o okončanju rata u Ukrajini. Rekao je da bi u utorak mogao imati vijesti.To će biti drugi formalni telefonski razgovor dvojice predsjednika otkako se Trump vratio u Bijelu kuću, nakon njihova prvog razgovora u veljači.
Rus napreduju na jugu Ukrajine
15.04 - Ruske snage napredovale su u ponedjeljak na jugu Ukrajine i probile ukrajinske linije manje od 50 kilometara od Zaporižje, objavili su ruski dužnosnici i ratni blogeri, prenosi Reuters. Rusko ministarstvo obrane je priopćilo da su ruski vojnici zauzeli selo Stepove u regiji Zaporižje. Juri Podoljaka, jedan od utjecajnijih proruskih blogera, prenio je da da je palo i susjedno selo Mali Ščerbaki. "Naše su se snage probile kroz obrambene linije u smjeru Zaporužje", rekao je Podoljaka. Rusija je u nedjelju pokušala istisnuti posljednje ukrajinske vojnike iz zapadne Rusije, sedam mjeseci nakon upada Ukrajinaca u regiju Kursk.
POGLEDAJTE VIDEO: Treba li Ukrajina pristati na gubitak teritorija?
