Europa se suočava s novom geopolitičkom realnošću. Beskompromisna američka predanost obrani kontinenta od Rusije postaje prošlost, a odnos Washingtona prema saveznicima sve je više uvjetovan političkim i ekonomskim interesima. Dok je Donald Trump u Bijeloj kući, Europa se mora osloniti na vlastite kapacitete, piše CNN.
Europske vlade već su najavile povećanje vojnih izdataka, no sve se češće raspravlja o radikalnijem rješenju – stvaranju europskog nuklearnog kišobrana.
Sjedinjene Američke Države desetljećima su bile jamac sigurnosti Europe, no Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo također su nuklearne sile. Pariz posjeduje oko 290 nuklearnih bojevih glava, dok London raspolaže s 225 projektila Trident američkog dizajna. Oslanjanje na američku zaštitu sve je upitnije.
Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kao nuklearni štit
Francuski predsjednik Emmanuel Macron početkom ožujka pozvao je na stratešku raspravu o europskoj nuklearnoj zaštiti. Njegov prijedlog podržali su njemački politički lider Friedrich Merz te poljski premijer Donald Tusk. Čak su i tradicionalno nuklearno nesklone zemlje, poput Švedske i Danske, pokazale interes.
Iako Francuska posjeduje nuklearni arsenal, on je znatno manji od ruskog i američkog. Macron je stoga predložio uključivanje europskih saveznika u francuske nuklearne vježbe, ali je istovremeno jasno dao do znanja da odluka o eventualnoj uporabi ostaje isključivo u rukama Pariza.
Ujedinjeno Kraljevstvo, iako dio NATO-ovog nuklearnog kišobrana, nije javno ponudilo dijeljenje ili prilagodbu svoje nuklearne zaštite europskim partnerima.
Godine ili desetljeća ulaganja?
Unatoč nesigurnosti oko američke predanosti Europi, Washington nije službeno odustao od obrane NATO saveznika. Izvješća sugeriraju da SAD planira ponovno rasporediti nuklearne bojeve glave u Velikoj Britaniji prvi put nakon 15 godina. Poljski predsjednik Andrzej Duda otišao je korak dalje te je pozvao SAD da rasporedi nuklearno oružje u Poljskoj, uspoređujući taj potez s ruskim razmještajem nuklearnih projektila u Bjelorusiji 2023. godine.
Čak i ako bi Europa odlučila o jačanju svog nuklearnog arsenala, to bi zahtijevalo godine, ako ne i desetljeća ulaganja. Osim broja nuklearnih bojevih glava, ključni čimbenik za odvraćanje Rusije jest operativna sposobnost nuklearnih snaga i njihova integracija s konvencionalnim vojnim kapacitetima.
Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Keir Starmer obećao je "najveće ulaganje u obranu od Hladnog rata", dok europske države povećavaju izdatke za konvencionalno naoružanje. Stručnjaci naglašavaju da se prava odvraćajuća moć ne oslanja isključivo na nuklearno oružje – potrebna je kombinacija nuklearnih i konvencionalnih snaga.
POGLEDAJTE VIDEO: Putin se vratio s prve linije pa odgovorio Trumpu i nabrojao uvjete za primirje
