Na 10. Festivalu alternativne ljevice u Šibeniku (FALIŠ) gostovala je, doduše iz Beograda virtualnim putem, poznata srpska povjesničarka Latinka Perović. No, to nije umanjilo zanimljivost njezinog izlaganja pod intrigantnim nazivom "Koliko će se Jugoslavija raspadati?". Pišući o njezinom virtualnom predavanju na FALIŠ-u, Slobodna Dalmacija podsjeća da je prof. Perović ikona srbijanskog liberalizma te da je početkom 70-ih godina zajedno s Markom Nikezićem i ostalim perjanicama novih društveno-političkih i društvenih previranja vodila tadašnju vladu Srbije u sastavu bivše federacije. Perović je bila pandan Savki Dabčević-Kučar, Miki Tripalu i ostalima iz Hrvatske koji su vodili Hrvatsko proljeće. Bili su pijetlovi koji su prvi zakukurijekali, dok ih komunistički diktator Josip Broz Tito nije "skratio za glavu".
"Još uvijek, nažalost, traje politika Srbije koja je dovela do krvavog raspada Jugoslavije i destabilizira odnose u široj regiji", uvodno je rekla Perović.
'Srbija i danas poriče svoje zločine'
"Rat se danas vodi drugim sredstvima, a ideje o 'srpskom svetu', opet probuđene, imaju dvostruki efekt. Drže Srbiju u mjestu, bez ikakva napretka. Otežan je razvoj i time je izravno postignuto da mladi iz Srbije odlaze trbuhom za kruhom ili za širom intelektualnom perspektivom i nastaje velika nestabilnost. Svi su susjedi na oprezu uz takvu politiku Srbije, naročito ako se zna utjecaj Rusije na vladu Srbije. Ni velika Rusija, naime, nije prihvatila realnost i nije pomirena s time da je 25 milijuna Rusa ostalo izvan državnih granica", kazala je Perović.
Rusija je primjer na koji se Srbija ugleda i oslanja. Prošlost se i na tom primjeru teško predaje - dodala je.
U Srbiji su, ističe, građani mogli biti i slabo obaviješteni o tome što se u ratu (u Ukrajini) događa. Međutim, ono što su izrekle međunarodne institucije o ratovima, zločinima i mržnji, posijanima srbijanskom agresijom na susjede, kao i publikacije koje su izravni sudionici rata napisali kao otriježnjeni ljudi, svatko može pročitati. Na djelu je, tvrdi ona, poricanje teških zločina i svega ostalog s čime se Srbija ni danas nije u stanju suočiti.
'Nakon Đinđića Srbija krenula putem autokracije'
"Nakon Miloševića srbijanski su političari slijedili njegovu unutarnju i vanjsku politiku. Važan pokušaj iskoraka poduzeo je jedino Zoran Đinđić, međutim, mučki je ubijen u atentatu. Na temelju proučavanja Đinđićeva rada i ideja za preobražaj Srbije, on je bio posljednja granica za napredak Srbije u suradnji sa svijetom, prosvijećenost i sankcioniranje zločina naposljetku. Đinđić nije slučajno ubijen upravo zbog reformskih htijenja, zato je i smaknut u političkom ubojstvu, čega je Srbija puna u 19., podjednako i 20. stoljeću. Nakon njega zemlja je krenula putem autokratskih tendencija", naglasila je Perović.
Ipak, kaže da ima pojava u Srbiji koje je raduju i daju joj nadu da će se moći krenuti drugim putem.
"Ohrabruju me analitičke knjige grupe znanstvenika o srbijanskom trenutku i veze društvenih asocijacija mladih ljudi koji se povezuju, otvoreni su svijetu, jer moramo razgovarati i surađivati jedni s drugima na ravnopravnoj osnovi. Ni Europa nije idealna, ali je još uvijek najbolja i najprogresivnija asocijacija u suvremenom svijetu", smatra.
Velike nade u mlade generacije
I treće, naglašava Perović, intelektualna manjina u Srbiji nije predala zaboravu Zorana Đinđića, Radomira Konstantinovića, niti zaboravlja srbijansku povijest ljevice.
"U svim svojim konceptima bila je federalistička, no ideju velike Srbije uvijek je smatrala vrlo opasnom za srpski narod. Ta ideja isključuje suradnju s drugima, što je jedino s čime Srbija može napredovati. Te klice promjena nikad ne smijemo izgubiti iz vida, oslanjam se na to, vjerujem da će se razviti i u tome sudjelujem s odgovornošću prema mladoj generaciji", rekla je Perović.
"Ni mi u Srbiji, ni ljudi u Hrvatskoj i Sloveniji ne bismo ratovali, nego razgovarali. Jugoslavija se, ne zaboravite, nije raspala zato što nije bilo rješenja, nego je odbačeno moguće rješenje", ustvrdila je.
