Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je priznao pobunjene istočne ukrajinske pokrajine Donjeck i Lugansk. Situaciju oko rusko-ukrajinskog sukoba pratite uživo iz minute u minutu na Net.hr-u.
- Putin je priznao dvije odmetnute proruske regije na istoku Ukrajine
- Zemljama koje su uvele sankcije Rusiji pridužile se Kanada, Australija, Japan i EU
- Američki predsjednik Joe Biden najavio slanje borbenih zrakoplova i helikoptera na Baltik
- Ukrajinska Vlada pozvala je svoje državljane da napuste Rusiju, počeli su regrutirati rezerviste
- Putin: 'Spreman sam pronaći diplomatska rješenja, ali ne možemo pregovarati o interesima i sigurnosti naših građana'
- Kina optužila SAD za stvaranje panike i straha
- Njemački ministar: Možemo bez ruskog plina
- Ukrajina proglašava izvanredno stanje: Vlada će moći ograničiti kretanje i uvesti policijski sat
- Ruske su trupe već ušle u Donbas, a američki obavještajci upozoravaju kako bi invazija mogla započeti unutar sljedećih 48 sati
PRATITE UŽIVO:
Bijela kuća: 'Ne idemo u rat s Rusijom'
23.09 - Glasnogovornica Bijele kuće, Jen Psaki priopćila je kako SAD neće ići u rat s Rusijom čak ni ako se dogodi potpuna okupacija Ukrajine.
"Nećemo biti u ratu s Rusijom ili slati vojne trupe u Ukrajinu da bi se borile protiv Rusije. Predsjednik bio savršeno jasan i dosljedan - on ne šalje američke trupe u Ukrajinu", poručila je Psaki.
Dodala je kako je Putin morao promijeniti taktiku zbog američkih obavještajnih podataka “Predsjednik Putin nije očekivao da će Sjedinjene Države imati razinu informacija koju imamo, nije očekivao da ćemo objaviti ovoliku količinu informacija koju smo objavili, nije očekivao da će globalna zajednica biti toliko ujedinjena, uključujući i izglasavanje sankcija", rekla je Jen Psaki i dodala kako procjenjuju da Putin improvizira i prilagođava se novonastaloj situaciji.
Istaknula je kako je plinovod Sjeverni tok 2 "mrtav na dnu mora", nakon što su objavljene sankcije tvrtkama koje su sudjelovale u njegovoj izgradnji.
Vođe odmetnutih pokrajina zatražile vojnu pomoć Rusije
22.28 - Vođe odmetnutih ukrajinskih regija Luganska i Donjecka zamolili su Rusiju da im pomogne odvratiti "agresiju ukrajinske vojske", poručio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Guardian piše kako stručnjaci smatraju da bi ti zahtjevi mogli biti zadnji i ključni izgovor Rusiji da započne ofenzivu na Ukrajinu.
Pentagon: 'Ruske snage su u stanju pripravnosti. Mogu napasti u bilo kojem trenutku'
22.21 - Ruske snage na granici Ukrajine sad su "u stanju pripravnosti u kojem bi mogli napasti u bilo kojem trenutku", rekao je glasnogovornik Pentagona John Kirby tijekom brifinga pred kamerama u Pentagonu u srijedu.
Kirby je naglasio da će to biti "rat izbora" i "neće biti beskrvan", ako ruski predsjednik Vladimir Putin odluči u potpunosti napasti Ukrajinu. "Bit će patnje. Bit će žrtve. I sve se to mora i treba položiti pred njegove noge. Jer on to radi po izboru", poručio je.
Kirby je rekao da Rusija i dalje ne daje nikakve naznake da je spremna deeskalirati sukob, već da je Pentagon vidio "potpuno suprotno". "Nažalost, nismo vidjeli nikakve naznake da je voljan deeskalirati, vratiti te trupe kući i zapravo doći do neke vrste ozbiljnog diplomatskog rješenja, a sve naznake koje vidimo su sasvim suprotne", rekao je Kirby. Dodao je da će, ako Putin odabere rat, to učiniti unatoč "diplomaciji i opcijama koje su još uvijek na stolu".
Pentagon: 'Dodatne ruske snage ulaze u Donjeck i Lugansk'
22.09 - Pentagon vjeruje da se "dodatne ruske vojne snage ulaze u" regije Donjeck i Lugansk u Ukrajini, rekao je tajnik John Kirby tijekom brifinga pred kamerama u Pentagonu u srijedu.
CNN je ranije izvijestio da su se ruske trupe preselile u prorusku istočnu regiju Ukrajine koju je Rusija sada priznala kao "nezavisnu državu", prema tvrdnja premijera Latvijr i izvora iz američke obavještajne zajednice.
Kirby je rekao da Pentagon ne može potvrditi broj ruskih vojnika koji su ušli u ove dvije regije, ali je rekao da Pentagon vjeruje da ruske trupe ulaze u okupirana područja.
“Ne možemo s nekom velikom specifičnošću potvrditi brojke, kakve su formacije, kakve su sposobnosti, ali svakako vjerujemo da se to događa”, rekao je Kirby.
Evakuirano kemijsko postrojenje na Krimu: 'Priprema za rusku insceniranu provokaciju'
21.44 - Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba objavio je da je evakuirano kemijsko postrojenje na Krimu, ukrajinskom poluotoku kojeg je Rusija anektirala.
“Zabrinjavajući izvještaji iz Krima. Kompletna noćna smjena kemijskog pogona Titan u Armjansku je evakuirana. Ovo bi mogla biti priprema za još jednu rusku insceniranu provokaciju. Izgleda da Moskva nema granica u pokušajima da lažira izgovor za daljnju agresiju”, napisao je Kuleba na Twitteru.
Ukrajina u ponoć proglašava izvanredno stanje
21.42 - Ukrajinski parlament izglasao je uvođenje izvanrednog stanja, koje na snagu stupa u ponoć i trajat će najmanje 30 dana. Izvanredno stanje vrijedit će za cijelu Ukrajinu, uz izuzetak proruskih separatističkih pokrajina Donjeck i Lugansk, koje su u izvanrednom stanju od 2014. godine.
Ukrajinska vlada tako može u bilo kojem trenutku proglasiti policijski sat te provjeravati osobne dokumente svih građana. Uvode se i restrikcije za niz digitalnih i radio-komunikacijskih servisa, za koje vlada kaže da bi mogli "dodatno zapaliti strasti". uz to, vojni rezervisti ne smiju napustiti zemlju.
Separatist: 'Najbolje bi bilo da se ukrajinska vojska povuče'
21:18 - Čelnik samoproglašene Narodne Republike Donjeck, proruske regije u istočnoj Ukrajini, tvrdi da bi najbolje rješenje za deeskalaciju sukoba bilo da se ukrajinska vojska povuče.
“Pitanje je što učiniti s gomilanjem vojne opreme, osoblja, naoružanja koje se nalazi s druge strane linije dodira, oružane formacije Ukrajine. Što učiniti s tim? Mogu li dobrovoljno otići? Najbolja opcija da dobrovoljno napuste teritorij i sa sobom ponesu oružje”, rekao je Denis Pušilin u intervjuu za "Soloviev Live", rusku propagandnu emisiju emitiranu na Youtubeu.
Za neuspjeh sporazuma iz Minska, koji je odredio uvjete primirja, optužio je ukrajinsku vladu. "Bilo je moguće okončati situaciju na potpuno drugačiji način, ali Ukrajina je to odbila učiniti. Sada nema sporazuma iz Minska, priznate su republike Donjeck i Lugansk", rekao je Pušilin.
Vladimir Putin je u ponedjeljak priznao neovisnost Donjecka i Luganska te naredio "mirovinim snagama" da ondje odu. Ipak, oko dvije trećine th regija ostale su pod kontrolom Ukrajine.
Ukrajinski ministar: 'Amerikanci su nam dali jamstvo da će biti uz nas'
20.52 - Nakon izlaganja u Ujedinjenim narodima, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da su ga američki predsjednik Joe Biden, državni tajnik Antony Blinken i ministar obrane Lloyd Austin uvjeravali da će “Sjedinjene Države stajati uz Ukrajinu, što god da se dogodi”. Biden, Blinken, Austin i Kuleba susreli su se u utorak u Washingtonu, a ukrajinski šef diplomacije tvrdi da su ga američki čelnici uvjeravali da će Sjedinjene Države nastaviti pružati Ukrajini oružje kako bi izgradile svoje vojne kapacitete i da će uvesti dodatne sankcije Rusiji.
“Želio bih vas uvjeriti da bismo bili sretni ako nikada ne budemo morali podizati to oružje i koristiti ga na bojnom polju. Želimo mir. Ali ako Rusija napadne, moramo biti opremljeni da uzvratimo. Cijenimo, na primjer, sankcije koje su već uvedene, ali to nije dovoljno. I naši partneri ne bi trebali čekati da ruske rakete pogode ukrajinsko tlo ili ruski zrakoplovi da pređu u naš zračni prostor", rekao je Kuleba.
Dodao je da "ne može biti potpuno zadovoljan" dok se "posljednji ruski vojnik ne povuče s ukrajinskog teritorija". Za rusku kritiku izjava glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa o sukobu ocijenio je da je"bez presedana" i ustvrdio da time Rusija želi da Ujedinjeni narodi umru.
"Rusija je danas otvoreno napala glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i time je pokazala da napada Ujedinjene narode u cjelini. I vjerujem da sve države članice koje dijele načela ove organizacije u dobroj vjeri, trebao bi stati uz Ukrajinu i trebao bi stati uz glavnog tajnika. Ako Ujedinjeni narodi toleriraju takav napad, samo će Ujedinjeni narodi biti ti koji će najviše patiti i koji će na kraju biti diskreditirani i nepoštivani", rekao je Kuleba.
Ukrajinski ministar vjeruje da Guterres treba nastaviti voditi UN i da bi članice trebale razmotriti svoje "alate", posebice one akcije koje ne zahtijevaju odobrenje Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, čiji je Rusija stalna članica. Kuleba je rekao da bi akcije poput povećanja humanitarnih napora u regiji Donbasa mogle biti među alatima koje koristi UN.
Biden najavio sankcije za Sjeverni tok 2
20.16 - Američki predsjednik Joe Biden službeno je najavio nove sankcije za tvrtku Nord Stream 2 AG, registriranu u Švicarskoj, ali povezanoj s ruskim plinskim divom Gazpromom, javlja CNN.
“Ovi koraci su još jedan dio naše početne tranše sankcija kao odgovor na ruske akcije u Ukrajini. Kao što sam jasno rekao, nećemo oklijevati poduzeti daljnje korake ako Rusija nastavi eskalaciju", stoji u Bidenovu priopćenju.
Biden je također pozdravio njemačku odluku da zaustavi certifikaciju plinovoda Sjeverni tok 2, napisavši: “Svojim je djelima predsjednik Putin pružio svijetu ogroman poticaj da se odmakne od ruskog plina i drugih oblika energije. Želim zahvaliti kancelaru Scholzu na njegovom bliskom partnerstvu i kontinuiranoj predanosti pozivanju Rusije na odgovornost za svoje postupke.”
EU jednoglasno usvojila prvi paket sankcija Rusiji
19.12 - Europska unija je srijedu službeno usvojila prvi paket sankcija protiv Rusije kao odgovor na odluke Moskve o priznanju područja Donjecka i Luganska i na najavljeno slanje vojske u ta područja. Odluka je usvojena nakon što je završen postupak u kojem su sve zemlje članice dale potporu sankcijama.
Unutar postojećeg okvira za sankcije, EU je sada proširio restriktivne mjere na svih 351 zastupnika ruske Dume, koji su 15. veljače glasovali za priznanje neovisnosti samoproglašenih “republika” Donjecka i Luganska.
Sankcije se uvode i za dodatnih 27 istaknutih pojedinaca i pravnih subjekata koji su imali ulogu u potkopavanju ili ugrožavanju teritorijalnog integriteta, suvereniteta i neovisnosti Ukrajine. To uključuje članove vlade, koji su bili uključeni u nezakonite odluke, banke i poslovne ljude koji financijski ili materijalno podržavaju ruske operacije na teritorijima Donjecka i Luganska ili imaju koristi od njih, više vojne časnike koji su imali ulogu u invaziji i destabilizaciji te pojedince odgovorne za vođenje rata dezinformacijama protiv Ukrajine.
Restriktivne mjere uključuju zamrzavanje imovine i zabranu stavljanja sredstava na raspolaganje navedenim pojedincima i subjektima. Osim toga, zabrana putovanja koja se primjenjuje na navedene osobe onemogućuje im ulazak ili tranzit kroz teritorij EU-a.
Zabranjuje se i trgovina između EU-a i i dijelova područja Donjecka i Luganska pod ruskom kontrolom. Sankcije uključuju i sektorsku zabranu financiranja Ruske Federacije, njezine vlade i središnje banke. Ograničavajući mogućnost ruske države i vlade da pristupe kapitalu i financijskim tržištima i uslugama EU-a, Unija nastoji ograničiti financiranje agresivnih politika.
EU ističe da je spreman usvojiti opsežnije političke i gospodarske sankcije u slučaju potrebe. Odgovarajući pravni akti, uključujući imena sankcioniranih osoba i pravnih subjekata, uskoro će biti objavljeni u službenom listu EU-a.
Američki dužnosnici: '80 posto ruskih snaga spremno za napad'
19.08 - Osamdeset posto ruskih snaga okupljenih na ukrajinskoj granici nalazi se "na pozicijama koje bismo smatrali spremnim za napad", rekao je visoki dužnosnik američkog ministarstva obrane novinarima tijekom brifinga iza zatvorenih vrata u Pentagonu, piše CNN. Ruske vojne snage "raspoređene oko Ukrajine i Bjelorusije spremne su koliko god to mogubiti" za invaziju, dodao je dužnosnik.
Prošlog tjedna, američki ministar obrane Lloyd Austin rekao je da se ruske trupe "odmotavaju", a danas su "odmotane", istaknuo je on. Naglasio je kako su pojedine trupe na samo pet kilometara od ukrajinske granice.
Drugi je dužnosnik na istom sastanku poručio kako su ruski vojni kapaciteti duž granice s Ukrajinom na "gotovo 100 postosvih snaga" za koje je Pentagon očekivao da će Putin preseliti u to područje.
Putin ima "puni raspon mogućnosti" s jedinicama koje su već premještene na granicu s Ukrajinom, uključujući "značajne ofenzivne raketne sposobnosti", rekao je visoki dužnosnik.
“Ima više od dvadesetak ratnih brodova u Crnom moru. Većina njih su površinski borci. On ima krstareće projektile, raspolaže balističkim projektilima. Ima oklopništvo, topništvo, svakakvo pješaštvo i specijalne jedinice", poručio je američki dužnosnik.
Guterres: 'Svijet se suočava s trenutnom opasnošću'
17.58 - Glavni tajnik UN-a António Guterres održao je govor u sjedištu organizacije u New Yorku, upozoravajući da se svijet suočava s "trenutom opasnošću" zbog napetosti u Ukrajini i Rusiji.
Obraćajući se Općoj skupštini UN-a, koja se sastaje kako bi razgovarala o Ukrajini, Guterres je poručio da je vrijeme za "suzdržanost, razum i deeskalaciju" kako bi se izbjegao "razmjer i ozbiljnost potrebe koja nije viđena dugi niz godina".
"Vrijeme je za uspostavljanje primirja i povratak na stazu dijaloga i pregovora", poručio je i dodao da je "potpuno predan rješavanju ove krize bez daljnjeg krvoprolića".
February 18, 2021, New York, New York, United States: Hybrid press briefing by SG Antonio Guterres on occasion of launch UNEP report Making Peace With Nature at UN Headquarters. SG was joined by Executive Director of the UN Environment Programme (UNEP), Ms. Inger Andersen via video link rom Copenhagen. Report is a scientific blueprint to tackle the climate, biodiversity and pollution emergencies.,Image: 591923913, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no
Visoki dužnosnici obuhvaćeni sankcijama EU
17.55 - Na popisu bliskih suradnika Vladimira Putina koji su zahvaćeni sankcijama EU nalaze se i ministar obrane Sergej Šojgu te glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, piše BBC.
Njima će biti zabranjeno putovanje u EU te će im biti zamrznuta imovina. Već otprije je poznato da će sankcije pretrpjeti i 300 zastupnika ruskog parlamenta, Dume. Diplomati iz Bruxellesa tvrde kako se povela rasprava i o potencijalnom uvođenju strožih sankcija.
U međuvremenu je i glavna urednica RT-a, Margarita Simonjan na Twitteru objavila kako je i ona sankcionirana.
Separatisti granatirali Ukrajinu 59 puta tijekom srijede
17.46 - Ukrajinsko ministarstvo obrane navelo je kako je u srijedu do 17 sati čak 59 puta granatiran ostatak zemlje iz samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk. Od toga, 54 puta je bilo aktivno teško naoružanje, zabranjeno sporazumom iz Minska.
Jedan ukrajinski vojnik je poginuo, dok je još jedan ranjen. U utorak je zabilježeno 80 prekida primirja.
Sutra izvanredni summit EU o Ukrajini
17.12 - Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel sazvao je za četvrtak navečer izvanredni samit čelnika država članica na kojem će raspravljati o razvoju događaja nakon ruskog priznanja neovisnosti ukrajinskih separatističkih regija Donjeck i Lugansk.
“Agresivni potezi Ruske Federacije krše međunarodno pravo i teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine te potkopavaju europski sigurnosni poredak. Važno je da nastavimo biti jedinstveni i odlučni i da zajedno definiramo naš pristup i poteze”, navodi Michel u pismu kojim poziva šefove država ili vlada na izvanredni samit koji će početi u četvrtak u 20 sati.
Michel predlaže da čelnici raspravljaju o najnovijem razvoju događaja, o tome kako zaštiti međunarodni poredak temeljen na pravilima, kako postupati s Rusijom i držati je odgovornom za njezine postupke i kako pomoći Ukrajini i njezinim građanima. Michel je država članicama zahvalio na jedinstvu koje su pokazali posljednjih dana, posebice u pogledu brzog usvajanja sankcija protiv Rusije.
Ruske trupe ušle u Donbas
17.08 - Ruske trupe ušle su u istočnu regiju Ukrajine koju je Rusija priznala kao "nezavisnu", izjavio je za CNN latvijski premijer Arturs Krišjānis Kariņš. "Prema informacijama kojima raspolažem, Putin prebacuje dodatne snage i tenkove na okupirana područja Donbasa". Dodao je da smatra kako se radi o dodatnim snagama.
Izvori iz američke obavještajne zajednice potvrdili su da je Rusija rasporedila jednu ili dvije bataljunske taktičke grupe, skupine od 800 vojnika koje čine okosnicu ruskih borbenih formacija. Doznaje se da su ruske trupe prešle u Donbas, nakon što je Putin ondje proglasio nezavisnost dviju odmetnutih "republika" te naredio raspoređivanje "mirovinih snaga".
Rusija kreće u invaziju u sljedećih 48 sati?
16:25 - Američka je administracija upozorila ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kako bi Rusi mogli započeti potpunu ofenzivu u sljedećih 48 sati, piše Newsweek prema informacijama iz američke obavještajne zajednice. I ukrajinski izvori otkrivaju kako su zaprimili upozorenje iz SAD-a.
Navodi se kako invazija neće početi iz odmetnute regije Donbas, već će biti usmjerena i prema Kijevu iz pravca Bjelorusije, a prije toga će započeti serija cyber-napada. Iz Moskve su već ranije takve tvrdnje nazvali "pretjerivanjem".
Cyber-napad na ukrajinske institucije
16.08 - Web-stranice niza ukrajinskih vladinih tijela ponovno su meta masivnog cyber-napada. Internetske stranice Centralne rade (ukrajinskog parlamenta op.a.), ministarstva vanjskih poslova i sigurnosnih službi također su bile hakirane.
Zelenski traži sigurnosna jamstva Zapada
15.52 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je "žurne" sigurnosne garancije od zapada i Rusije kako bi bila izbjegnuta moguća ruska invazija. "Ukrajina treba sigurnosne garancije. Jasne, konkretne i žurne. Mislim da i Rusija treba biti među tim državama koje daju jasne sigurnosne garancije", kazao je Zelenski te dodao kako je on u nekokiko navrata tražio susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi se izbjegao sukob.
Erdogan: 'Nitko neće profitirati'
15.34 - Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan kazao je u telefonskom razgovoru Vladimiru Putinu da Turska ne prepoznaje korake protiv ukrajinskog teritorijalnog integriteta nakon što je Rusija priznala dvije separatističke "republike" na istoku Ukrajine. Turska, članica NATO-a koja graniči s Ukrajinom i Rusijom na Crnom moru, ima dobre veze s obje države te se, u principu, protivi sankcijama, piše Guardian. Turska je nudila da bude posrednik u razgovorima o krizi. Erdogan je u telefonskom razgovoru rekao Putinu da nitko neće profitirati od vojnog sukoba u regiji te ponovio svoju pomoć u traženju rješenja, izvijestili su iz Erdoganova ureda. u razgovoru je naglasio potrebu za traženjem diplomatskog rješenja sukoba.
Velika Britanija zabranjuje Putinovu televiziju?
15.14 - Velika Britanija zatražila je od medijskog regulatora da razmotri dozvolu za emitiranje ruskoj televiziji RT nakon što je Kremlj priznao dvije odmetnute regije na istoku Ukrajine, objavio je u srijedu britanski premijer Boris Johnson. Ministrica kulture izrazila je zabrinutst regulatoru Ofcomu da je RT dio informacijske mašinerije Moskve i da će širiti dezinformacije o ukrajinskoj krizi, piše u pismu koje je objavio list The Times newspaper.
Upitan o tome u parlamentu, Johnson je rekao: "Živimo u zemlji koja vjeruje u slobodu govora … Ostavimo Ofcomu da odluči koju medijsku kuću treba zabraniti, a ne političarima. To je ono što radi Rusija". RT je odbacio ranije kritike britanskih političara, rekavši da se upleću u posao regulatora koji bi trebao biti neovisan. Ruski dužnosnici kažu da RT sredstvo kojim se Moskva bori protiv dominacije globalnih medijskih kompanija iz SAD-a i Britanije koje po njihovu mišljenju daju jednostranu sliku svijeta.
'Rusija ima 180 tisuća vojnika na granici s Ukrajinom'
15.11 - Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian kazao je na zajedničkoj konferenciji za medije s njemačkom kolegicom Annalena Baerbock da Rusija u ovom trenutku ima 180 tisuća vojnika na granici s Ukrajinom. Optužio je Putain za kršenje međunarodnog prava i povijesni revizionizam. "Putin ne priznaje potpise Rusije na međunarodnim sporazumima", rekao je i dodao kako je Putin prekršio obećanja dana francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i njemačkom kancelaru Olafu Scholzu.
14.59 - Čelnik ukrajinske separatističke regije Donjecka rekao je u srijedu da želi mirno dogovoriti se o granicama s Ukrajinom, ali i da zadržava pravo da zatraži pomoć od Rusije. Denis Pušilin, vođa samoproglašene Donjecke Narodne Republike koju je Rusija priznala ovaj tjedan, rekao je da za početak podržava dijalog s Ukrajinom. Ali je i dodao da je situacija postala kritična te da će separatisti pobijediti uz potporu "velike Rusije".
Rusko priznanje Donjecka i Luganska u ponedjeljak Zapad smatra nezakonitim i nametnuo je Moskvi nove sankcije. "Agresija s ukrajinske strane jača", rekao je Pušilin, optuživši Kijev za "provokacije" i civilne žrtve. Ukrajina niječe optužbe da raspiruje sukob u cilju oslobađanja svojeg teritorija silom.
Pušilin je rekao da je evakuacija žena i djece koja je počela prošli tjedan potrebna kako bi se omogućilo njihovoj vojsci da se posveti zaštiti granica njihova teritorija. "Mobilizacija raste, to vidimo. I bivših pripadnika milicija i običnih ljudi koji ne mogu promatrati sa strane kada se odlučuje o sudbini Donbasa", rekao je.
Andrej Turčak, visoki član vladajuće ruske stranke, rekao je da nijedna sila na svijetu ne može promijeniti legalni rezultat ruskog priznanja. Dodao je da nije vjerojatno da će se postići dogovor sa sadašnjom ukrajinskom vladom. Pušilinu je rekao da Rusija neće napustiti svoj narod.
Italija šalje nesmrtonosnu vojnu pomoć Ukrajini
14.52 - Italija razmatra slanje Ukrajini nesmrtonosne vojne pomoći kako bi pomogla njezinu gospodarstvu, najavio je u srijedu u parlamentu ministar vanjskih poslova Luigi Di Maio. Višemjesečna kriza i ponavljanje upozorenja na skoru rusku invaziju naštetila su ukrajinskom gospodarstvu zbog čega je Rim spreman izdvojiti 110 milijuna eura pomoći za "ukrajinsko stanovništvo i gospodarstvo u područjima koja dogovori s vlastima u Kijevu", rekao je ministar.
Planira pomoći vojsci slanjem nesmrtonosne opreme, preciznije opreme za razminiranje, rekao je Di Maio. Italija će učiniti "koliko god može" da ograniči štetan utjecaj na ukrajinsko gospodarstvo i strateške interese zbog sankcija koje Zapad nameće Rusiji. Italija pokriva 40 poto svojih potreba za plinom iz Rusije. Talijanski premijer Mario Draghi rekao je prošli tjedan da sankcije Rusiji ne smiju uključivati energetski sektor.
Prvi niz sankcija Europske unije Rusiji nastupa u srijedu i obuhvaća političare te zabranu trgovanja EU-a s dvjema odmetnutim pokrajinama "Želimo nastaviti diplomatsku inicijativu da se izbjegne rat. Vjerujem da je još moguća iako se izgledi svakog dana smanjuju", rekao je Di Maio.
Rusi evakuiraju diplomate iz Ukrajine
14.43 - Rusko veleposlanstvo u Kijevu počelo je evakuirati diplomate iz Ukrajine. Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova kazala je da je do odluke o evakuaciji došlo zbog "višestrukih napada" na ruske diplomatske misije diljem Ukrajine te "agresivnih akcija" protiv ruskih diplomata.
14.27 - Ukrajina je proglasila izvanredno stanje od 30 dana zbog vojnih napetosti s Rusijom na istočnoj granici, objavio je danas Oleksij Danilov, tajnik državnog vijeća za nacionalnu sigurnost. To znači da se može uvesti policijski sat i narediti građanima da ostanu kod kuće.
Zemlja je na rubu nakon ruske odluke da prizna neovisnost dviju odmetnutih pokrajina na istoku Ukrajine i da odobri slanje vojske kako bi spriječila ono što Kremlj naziva genocidom protiv etničkih Rusa. Ukrajina je u srijedu počela regrutirati rezerviste u dobi od 18 do 60 godina, a maksimalno razdoblje služenja je jedna godina.
Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da su hipersonične rakete "bez premca" spremne za akciju te da skuplja zalihe krvi, raspirujući tako ratne strahove. Postrojbe su također u pokretu usred zabrinutosti da bi drugi najveći grad Ukrajine, Harkov, mogao biti na njegovu nišanu, dok zemlja proglašava izvanredno stanje, piše The Sun. Opširnije OVDJE
Cure detalji o novim sankcijama EU Rusiji
14.24 - Očekuje se da Europska unija proglasi dosad najžešće sankcije protiv Rusije. Prema informacijama Guardiana, na meti sankcija EU naći će se ruski ministar obrane Sergej Šoigu, zapovjednici ruskog ratnog zrakoplovstva i Crnomorske flote, glavni državni "popagandisti" kao i 351 zastupnik ruske Dume. Ako budu odobrene, EU će zamrznuti sredstva i zabraniti putovanja za 23 ljudi, na udaru će biti i tri banke kao i "trol tvornica" i St. Petersburgu. Ruskoj će se Vladi dodatno ograničiti pristup financijskom tržištu EU.
Na vrhu liste je Šhoigu jer je "najodgovorniji za bilo koju vojnu akciju protiv Ukrajine". Uz njega je i Putinov šef Ureda Anton Vaino, kao i zapovjednik Crnomorske flote Igor Osipov i ruskog borbenog zrakoplovstva Sergeja Surovikin. Među onima koji će se naći na udaru sankcija EU je i zamjenik ruskog premijera i čelnik državne VTB banke, Dmitrij Grigorenko, kao i Igor Šuvalov, čelnik državne razvojne banke, koja ima bitnu ulogu u financiranju obrambenog sektora. Sankcionirati će banke Bank Rossiya, za koju vjeruju da je privatna banka za Putina i mnoge njegove dužnosnike, kao i Promsvyazbank i Vnesheconombank, za koje se vjeruje da su povezane s Putinom.
14.00 - Denis Pušilin, vođa proruskih separatista u Donjecku, rekao je da neće odmah narediti napad na ukrajinske položaje na prvoj crti bojišnice, ali nije niti isključio "vojno rješenje" za širenje granica svoje regije. "Još nismo na toj točci. U ovom trenutku neprijateljske snage su locirane na prvoj crti bojišnice i mogu krenuti u napad u svakom trenutku", kazao je.
13.14 - Društvenim mrežama počela je kružiti 'nova karta Ukrajine' koju je objavila ruska državna televizija.
Naime, Putinov govor popratili su grafičkim prikazom 'darovanih' teritorija Ukrajini.
Ukrajina pozvala međunarodnu zajednicu: Poduzmite čvrstu akciju protiv agresora
12.47 - Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju objavilo je da rusko priznavanje dviju država na njezinom teritoriju vidi kao "akt oružane agresije". Dodaju kako je to kršenje ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta te da je to ilegalno po međunarodnom pravu. "Međunarodno pravo zabranjuje agresiju, a ukrajinska suverenost i teritorijalni integritet je zagarantiran fundamentalnim pravilima i principima međunarodnog prava", stoji u priopćenju ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova.
"Ukrajina poziva međunarodnu zajednicu da odmah poduzme čvrstu akciju protiv agresora. Ako ne uspijemo zaustaviti rusku agresiju na Ukrajinu danas, sutra će ruska vojna snaga biti korištena u bilo kojoj regiji svijeta", stoji u priopćenju ukrajinskog Ministarsva vanjskih poslova u kojem se dodaje kako nedostatak odlučne akcije međunarodne zajednice daje slobodne ruke vlastima u Kremlju, odnosno Vladimiru Putinu.
12.30 - Kina je postala najveće odredište ruskog izvoza još 2014. godine, a Rusija se i sve manje oslanja na trgovinsku razmjenu, što dovodi u pitanje efikasnost novih sankcija zbog priznanja Luhanska i Donecka, upozorava Reuters.
Nove sankcije zbog priznanja odmetnutih ukrajinskih regija Luhansk i Doneck mogle bi potaknuti Moskvu da dodatno pojača trgovinu s Kinom, koja nije denominirana u dolarima, smatra bivši američki trgovinski pregovarač i dužnosnik Svjetske banke Harry Broadman. Više pročitajte OVDJE
12.12 - Kina je optužila SAD za stvaranje "straha i panike" oko krize u Ukrajini te pozvala na razgovore kako bi se smanjilo ubrzano jačanje tenzija, piše Guardian. Glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying kazala je da se Kina protivi jednostanim sankcijama uvedenima Rusiji. Smatra kako je SAD-u potaknuo tenzije tako što je Ukrajini dostavio obrambeno oružje. No, ono što nije spoemula je da je Rusija nagomilala vojne snage na ukrajinskoj granici.
"Što se tiče Ukrajine, za razliku od SAD, koji nastavlja slati oružje Ukrajini, stvara strah i paniku i čak spominje prijetnje ratom, Kina poziva sve strane na poštivanje i pridavanje pažnje na legitimne sigurnosne zabrinutosti svih strana, zajednički rad na riješavanju problema kroz pregovore i konzultacije, i čuvanje regionalnog mira i stabilnosti", kazala je Hua Chunying.
Ukrajina proglašava izvanredno stanje
11.55 - Ukrajina će proglasiti izvanredno stanje, odlučilo je tako danas Vijeće za nacionalnu sigurnost, piše BBC. Nakon sastanka Vijeća, glavni sigurnosni dužnosnik Oleksiy Danilov rekao je da će se izvanredno stanje proglasiti u svim dijelovima država osim u regijama Donjeck i Lugansk, gdje su ukrajinske snage već u ratu protiv proruskih separatista. Za početak, izvanredno stanje će biti proglašeno na 30 dana. No, tu odluku još treba potvrditi i ukrajinski parlament.
Aleksej Danilov, tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu, objasnio je novinarima nakon sastanka da proglašavanje izvanrednog stanja omogućava Vladi da uvede kontrole, uključujući i ograničavanje kretanja stanovnika, kao i policijski sat. Još se ne očekuje da će policijski sat biti uveden nego tek u trenutku povečanja ruske agresije, kazao je Danilov. Potvrdio je i da je pozvano prvih 36 tisuća vojnih rezervista. Ukrajina ima oko pola milijuna ratni veterana s iskustvom borbe na istočnom frontu pa postoji veliki 'bazen' iz kojeg se mogu crpiti nove snage, piše Guardian.
11.48 - Ukrajinski parlament odobrio je prvi prijedlog zakona kojim se Ukrajincima daje dozvola za nošenje oružja i djeluju u samoobrani. "Usvajanje zakona je potpuno u interesu države i društva", napisali su predlagatelji zakona i dodali da je taj zakon potreban zbog "postojećih prijetnji i opasnosti za građane Ukrajine".
'Treći svjetski rat više nije znanstvena fantastika'
11.25 - Zastupnik Hrvoje Zekanović (NZ) upozorio je u srijedu u Hrvatskom saboru kako zbog situacije u Ukrajini treći svjetski rad više nije znanstvena fantastika, nego nešto za što postoji stvarna prijetnja. "Desetci tisuća ruskih vojnika upravo ulaze u Ukrajinu, radi se o tisućama tenkova, VBR-ova, helikopteri slijeću na teritorij nezavisne i suverene države Ukrajine“, izjavio je u slobodnom saborskom govoru.
Ukrajinskom narodu, upozorio je, prijeti gora kataklizma od one koja je prijetila hrvatskom 1991. godine. Za preksinoćni govor ruskog predsjednika Vladimira Putina o Ukrajini, Zekanović kaže kako je „možda, jedan od najvažnijih u povijesti modernih tehnologija, govor koji je obilježio 21. stoljeće i budućnost čovječanstva". Više pročitajte OVDJE
11.05 - Vojni analitičar Igor Tabak u Novom danu N1 televizije je komentirao rusko-ukrajinsku krizu.
Na početku je, govoreći o priznanju dviju odmetnutih regija u Ukrajini, kazao da je došlo do zaoštravanja. "Jučer je došlo do razjašnjavanja tog detalja s granicama i postalo je jasno da kolidiraju na terenu dvije slike – jedna iz Kijeva koja priznaje da te dvije oblasti jesu pod ruskom, tj. pobunjeničkom kontrolom, ali se još ima o čemu razgovarati; i druga, Putinova, koji kaže da nije priznao faktičko stanje na terenu, nego ono što piše u Ustavu. Time je zakočen prostor neposrednih vojnih operacija. Sankcije Zapada ni izbliza nisu oštre koliko bi mogle biti, namjerno, kažu da je to prva faza. Ako dođe do rata u ostatku ove dvije oblasti, onda bi se išlo na najstrože moguće sankcioniranje Rusije", kazao je Tabak za N1. Više pročitajte OVDJE
Njemačka: Možemo bez ruskog plina
11.02 - Njemačka može ispuniti svoje energetske potrebe i bez ruskog plina, kazao je danas njemački ministar gospodarstva Robert Habeck. Podsjetimo jučer je Njemačka objavila da prekida proces odobrenja kontroverznog plinovoda Sjeverni tok 2 zbog eskalacije sukoba u Ukrajini. Habeck je na radiju na pitanje može li najveća europska ekonomija bez prirodnog plina iz Rusije, koja je njihov najveći dobavljač, kratko odgovorio: 'Da, može'.
Habeck iz Zelenih je dodao da bi, u prvom trenutku, potpuni prestanak isporuke ruskog plina Njemačkoj dovelo do "velike rupe na tržištu i povećanja cijena". No, dodao je da se potražnja može kompenzirati iz drugih izvora energije i od drugih dobaljača, kao i jačanjem proizvodenje iz zelenih izvora energije, piše Guardian.
10.53 - Papa Franjo danas je kazao da je prijetnja ratom u Ukrajini izazvala "veliku bol" u njegovu srcu te je pozvao političare da preispitaju svoju savjest u vezi njihovih akcija. Pozvao je vođe da se suzdrže od bilo kakvih poteza koji će izazvati daljnju patnju ljudi, piše Guardian.
'Građani će osjetiti povećanje cijena'
10.47 - Ruski veleposlanik u SAD-u Anatolij Antonov poručio je da će sankcije Rusiji naštetiti svjetskim financijskim i energetskim tržištima, kao i običnim građanima.
"Sankcije neće riješiti ništa što se tiče Rusije. Teško je zamisliti da nešto u Washingtonu računa da će Rusija preispitati svoj vanjskopolitički smjer pod prijetnjom restrikcija. Ne sjećam se niti jednog dana kada naša država nije živjela bez restrikcija zapadnog svijeta. Naučili smo kako raditi u takvim uvjetima. I nismo samo preživjeli nego i razvili našu državu. Nema sumnje da će sankcije protiv nas naštetiti globalnim financijskim i energetskim tržištima. Ni SAD neće biti pošteđen, obični građani će osjetiti pune posljedice rasta cijena", napisao je Antonov u statusu na Facebooku.
'Udarite više, udarite jače, udarite sada'
10.34 - Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba pozvao je Zapad da uvede jače sankcije Rusiji. 'Kako bi se zaustavio Putin od daljnje agresije, pozivam partnere da uvedu više sankcija Rusiji. Prvi odlučni koraci napravljeni su jučer i mi smo na njima zahvalni. Sada se pritisak na Putina mora pojačati kako bi se zaustavio Putin. Gađajte njegovu ekonomiju i suradnike. Udarite više, Udarite jače, Udarite sada", napisao je ministar na Twitteru.
Ukrajinski parlament je izglasao uvođenje sankcija za 351 Rusa, uključujući i parlamentarce koji su podržali priznavanje separatiskičkih regija i korištenje Ruske vojske u istočnoj Ukrajini.
Ukrajina: Državljani, napustite Rusiju
10.03 - Ukrajinska Vlada jutros je pozvala svoje državljane da odmah napuste Rusiju, piše AFP. Ukrajinska Vlada jutros je pozvala svoje državljane da odmah napuste Ukrajinu, piše AFP. Ministarsvo vanjskih poslova savjetovalo je ukrajinskim državljanima da se suzdrže od posjeta Rusiji. "Oni koji su trenutno u državi trebaju napustiti njezin teritorij odmah", stoji u priopćenju ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova.
Ukrajina je počela pozivati i svoje rezerviste starosti od 18 do 65 godina prema naredbi koju je jučer izdao predsjednik Ukranine Zelenskij, piše Reuters. Vojska je objavila kako će maksimalno u vojsci biti godinu dana. Dužnosnici su dodali da oni koji će ignorirati poziv u vojsku će se suočiti s "kaznenom odgovornošću". Stručnjaci procjenjuju da Ukrajina ima oko 900 tisuća rezervista.
9.59 - Učinak sankcija protiv Rusije koje su SAD, EU i Britanija objavili u utorak i koje se odnose na ruske banke i njihovo poslovanje u inozemstvu vjerojatno će biti minimalan, piše britanska agencija Reuters.
Ruski Sberbank i VTB suočit će se s američkim sankcijama ako Moskva nastavi s invazijom na Ukrajinu, rekao je novinarima visoki dužnosnik američke administracije.
Ako takve banke doista budu ciljane, američke banke bi se mogle suočiti s odmazdom, rekao je Charap, koji je ukazao na kibernetičke napade kao na potencijalno oružje koje bi se moglo upotrijebiti. Podsjetimo, Sberbank i VTB su u ovom trenutku većinski dioničari Fortenova grupe, odnosno bivšeg Agrokora. Više pročitajte OVDJE
9.18 - Američko veleposlanstvo u Ukrajini "zatrolalo" je Rusiju s šaljivim memom nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin održao povijesno revizionistčki govor u kojem je kazao da Ukrajina nije prava država.
Na fotografiji postavljenoj na Twitteru vide se četiri fotografije religijskih mjesta u Kijevu od 996. do 1108 godine. Ispod njih se nalaze četiri fotografije šume ispod kojih piše "Moskva" u isto to vrijeme. Više pročitajte OVDJE
9.16 - Ukrajinska vojska je izvijestila da je jedan vojnik ubijen, a šest ih je ranjeno u bombardiranju proruskih separatista u istočnoj Ukrajini u posljednja 24 sata. Vojska je izvijestila da je zabilježila 96 incidenata, u 81 to su bila raketiranja teškim naoružanjem, piše Guardian.
8.42 - Američka privatna kompanija Maxar Technologies objavila je satelitske snimke novog grupiranja ruskih vojnih snaga na jugu Bjeloruskije blizu granice s Ukrajinom, piše Reuters. Navodno je dopremljeno više od 100 vojnih vozila, a uz njih su i deseci novi ruskih vojnika. Fotografije pokazuju i novu poljsku bolnicu koja je izgrađena uz garnizon ruske vojske na zapadu Rusije blizu granice s Ukrajinom, napisao je Maxar u priopćenju.
Putin "otvoren za dijalog", ali o ruskim interesima ne pregovara
8.39 - Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je poručio da neće pregovarati o ruskim interesima i sigurnosti svoje zemlje, ali je spreman pronaći "diplomatska rješenja" u krizi s Ukrajinom.
"Naša zemlja je uvijek otvorena za izravan i iskren dijalog radi pronalažena diplomatskih rješenja za najsloženije probleme", rekao je Putin u televizijskom govoru u povodu "Dana branitelja domovine".
"Međutim, ne možemo pregovarati o interesima i sigurnosti naših građana", nastavio je Putin, koji od Zapada traži jamstva poput obećanja da Ukrajina nikada neće pristupiti NATO-u i da se NATO neće raspoređivati na ruskim granicama. Navodeći kao prijetnje Rusiji "slabljenje sustava kontrole naoružanja" i "vojne aktivnosti NATO-a", ruski predsjednik je još jednom rekao da Zapad nije odgovorio na ono što brine njegovu zemlju.
Ruski predsjednik je također obećao da će nastaviti razvijati sposobnosti ruskih oružanih snaga, "napredne digitalne tehnologije" i umjetnu inteligenciju kao i "hipersonično" oružje. Rusija je posljednjih godina razvila hipersonične rakete za koje tvrdi da su "nepobjedive". Tu se zemlju optužuje za velike kibernetičke napade i kampanje dezinformacija čija su meta njezini protivnici.
Rusija je u ponedjeljak je priznala neovisnost dvaju separatističkih regija na istoku Ukrajine, što je izazvalo strah od vojne eskalacije na pragu EU.
8.30 - 'Sukob bi izazvao domino-efekt, ni Hrvatska ne bi bila pošteđena; Vrlo je zlosutna Putinova rečenica da Ukrajina nije država...'. Što su rekli stručnjaci u emisiji Otvoreno pročitajte OVDJE
Bijela kuća: Ne planira se Bidenov sastanak s Putinom
8.10 - Planovi za sastanak američkog predsjednika Joea Bidena s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom trenutno se ne razmatraju, priopćila je Bijela kuća u utorak. Bidenova glasnogovornica Jen Psaki rekla je da je američki predsjednik otvoren za diplomaciju i pregovore na najvišoj razini, ali sada, dok Rusija potiče ukrajinski sukob, nije pravo vrijeme, rekla je.
"Nikada nećemo potpuno odustati od diplomacije", rekla je Psaki i naglasila kako je nužno da Moskva promijeni smjer. Proteklih dana raspravljalo se o sastanku Putina i Bidena licem u lice. Biden je načelno pristao na sastanak, a čini se da je Kremlj bio otvoren za tu mogućnost, prema Bijeloj kući.
Rekla je da nikada nije bilo konkretnog rasporeda za drugi sastanak dvojice predsjednika - te su detalje trebali raspraviti američki tajnik Antony Blinken i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u četvrtak. Međutim taj je susret sada otkazan.
Gutteres: Ruske postrojbe u Donbasu ne mogu biti "mirotvorci"
7.00 - Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres kazao je u utorak da ruske postrojbe u istočnoj Ukrajini ne mogu biti "mirotvorci" kako ih je nazvao ruski predsjednik Vladimir Putin.
"Kada postrojbe jedne zemlje uđu na teritorij druge zemlje bez njezina pristanka one nisu nepristrane mirovne snage. To uopće nisu mirovne snage", rekao je Guterres novinarima u sjedištu UN-a.
Glavni tajnik UN-a također je kazao da je Rusija narušila teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine priznanjem dvaju samoproglašenih država - "Donjecke Narodne Republike" i "Luganske Narodne Republike". Putin je ubrzo naredio slanje ruskih postrojbi na teritorij pod kontrolom proruskih separatista kako bi "održavali mir". Kasnije je kazao novinarima kako nije rekao da će ruske postrojbe odmah biti tamo raspoređene. Guterres je rekao da je "zabrinut zbog perverzije koncepta održavanja mira".
Putin je prošloga tjedna poručio kako Rusija smatra da se provodi "genocid" nad Rusima u istočnoj Ukrajini. Glavni tajnik UN-a odbacio je Putinovu tvrdnju.
Šef ukrajinske diplomacije: Američke sankcije Rusiji su snažne
Američke sankcije protiv Rusije snažne su ako je riječ o "prvom potezu" SAD-a, ocijenio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
"Sankcije koje je predsjednik Biden danas najavio izgledaju snažno ako ih smatramo prvim potezom", rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova u intervjuu za Fox News u utorak. Dodao je da Ukrajina ne traži američke vojnike na terenu za rješavanje krize, ali je dobila obećanje od američkih dužnosnika da će joj biti isporučeno još oružja.
Velika Britanija, Europska unija, SAD i Kanada objavili su u utorak sankcije Rusiji zbog priznanja samoproglašenih proruskih republika na istoku Ukrajine. Europska unija je dogovorila prvi paket "bolnih" ekonomskih sankcija koje obuhvaćaju gotovo 400 pojedinaca, ruskih parlamentarnih zastupnika i pravnih osoba koji su pridonijeli ugrožavanju ukrajinske teritorijalne cjelovitosti, suverenosti i neovisnosti te nekoliko ruskih banaka koje su financirale ruske vojne i druge operacije na tim teritorijama, dok je Njemačka zaustavila certificiranje plinovoda Sjeverni tok 2.
Američki predsjednik Joe Biden je najavio prvu "tranšu sankcija" koja obuhvaća rusku banku VEB te vojnu banku, kao i suvereni dug Rusije te manji broj Putinovih suradnika.
Japan i Australija uveli sankcije Rusiji
Japan i Australija objavili su u srijedu da uvode gospodarske sankcije Rusiji zbog priznanja samoproglašenih republika na istoku Ukrajine, nakon što su ranije istu odluku donijele Velika Britanija, Europska unija, SAD i Kanada. Japanske sankcije uključuju zabranu izdavanja ruskih obveznica u Japanu i zamrzavanje imovine određenih pojedinaca, kao i ograničavanje putovanja u Japan, rekao je japanski premijer Kishida.
"Postupci Rusije vrlo jasno nanose štetu suverenitetu Ukrajine i protivni su međunarodnom pravu. Još jednom kritiziramo ove poteze i snažno pozivamo Rusiju da se vrati diplomatskim razgovorima", rekao je. "Situacija je i dalje prilično napeta i nastavit ćemo je pomno pratiti", dodao je.
Kishida je napomenuo da će detalji sankcija biti objavljeni u narednim danima. Japanski je premijer istaknuo da Japan ima dovoljne zalihe nafte i ukapljenog plina pa kratkoročno neće biti značajnog utjecaja na opsrbu energijom. Japan je gotovo desetinu ukapljenog plina 2021. kupio od Rusije, kao i 12 posto termalnog ugljena.
Australija će pak odmah početi uvoditi sankcije ruskim državljanima za koje vjeruje da su odgovorni za postupke te zemlje protiv Ukrajine, rekao je premijer Scott Morrison novinarima u srijedu.
"Australci se uvijek suprotstavljaju nasilnicima. Suprotstavit ćemo se Rusiji zajedno sa svim našim partnerima", poručio je Morrison, dodavši da očekuje i dodatne sankcije Rusiji te da je ovo "tek početak procesa".
I Kanada objavila prve sankcije Rusiji
Kanadski premijer Justin Trudeau predstavio je u utorak prvi krug gospodarskih sankcija Rusiji dan nakon što je Moskva priznala dvije samoproglašene proruske republike na istoku Ukrajine. Trudeau je rekao da će njegova vlada zabraniti Kanađanima bilo kakvo poslovanje s "Luganskom Narodnom Republikom" i "Donjeckom Narodnom Republikom" te kupovinu ruskih državnih obveznica. Kanada također uvodi sankcije članovima ruskog parlamenta koji su glasali za priznanje separatističkih republika, kazao je Trudeau.
Kanadski premijer objavio je i da se uvode dodatne sankcije dvjema ruskim bankama te da će biti zabranjeno svako poslovanje s njima. Istovremeno, Trudeau je autorizirao slanje dodatnih postrojbi u istočnu Europu.
"Danas također odobravam raspoređivanje do 460 pripadnika kanadskih oružanih snaga u sklopu operacije Reassurance. To uključuje slanje dodatnih vojnika u Latviju, kao i raspoređivanje dodatne fregate i pomorskog patrolnog zrakoplova", rekao je.
Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je ruskim vojnicima da uđu u istočnu Ukrajinu, poručivši da su tamo poslani kako bi "očuvali mir". Trudeau je taj potez opisao kao "jasno narušavanje suvereniteta Ukrajine".
Blinken otkazao susret s Lavrovom
Američki državni tajnik Antony Blinken kazao je u utorak da je otkazao susret, zakazan za četvrtak, s ruskim kolegom SergejomLavrovom nakon što je Moskva priznala dvije separatističke regije u Ukrajini kao neovisne države.
Blinken je kazao da je pristao na susret s Lavrovom samo ako Rusija ne izvrši invaziju na Ukrajinu. "Sada kada vidimo da invazija počinje i da je Rusija jasno dala do znanja da odbacuje diplomaciju, nema smisla održati taj sastanak u ovom trenutku", rekao je Blinken novinarima nakon sastanka s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom u Washingtonu .
Ukrajisnki predsjednik pozvao pričuvnike
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je u utorak navečer za Reuters rekao da poziva pričuvnike na posebno razdoblje, ali je isključio opću mobilizaciju. Dodao je da još uvijek traži diplomatske načine izlaska iz krize, ali naglašava da Ukrajina neće ustupiti nikakav teritorij Rusiji.
Prioritet mu je, kaže, očuvanje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Pozdravio je sankcije koje uvode zapadne zemlje.
