Javni dug, koji obuhvaća ukupne financijske obveze vlade jedne zemlje, ključan je alat za financiranje javnih rashoda, no njegova visoka razina može predstavljati značajan rizik. Kako bi se omogućila usporedba i procijenilo stvarno opterećenje duga, on se najčešće mjeri kao postotak bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Globalni javni dug u 2024. godini dosegnuo je zapanjujućih 102 bilijuna (tisuća milijardi) američkih dolara. To je rast od 5 bilijuna dolara samo u odnosu na prethodnu godinu.
Globalna slika: Rekordni dugovi i regionalne razlike
Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), globalni javni dug približio se razini od oko 93 posto svjetskog BDP-a u 2024. godini, a predviđa se da će do 2029. premašiti 100 posto globalnog BDP-a. Ovaj trend potaknut je rastom duga u nekoliko velikih gospodarstava.
Regionalno gledano, Sjeverna Amerika (SAD i Kanada) ima najviši prosječni omjer duga i BDP-a, koji bi prema projekcijama trebao doseći 125 posto do 2029. godine. Slijede Azija i Pacifik s projiciranih 101 posto. Europa, iako s nižim prosjekom (oko 77 posto u 2024.), suočava se s pritiscima zbog usporenog rasta, starenja stanovništva i potencijalnih trgovinskih ratova. Afrika i Srednja Amerika bilježe silazni trend u omjeru duga i BDP-a u narednom razdoblju.
Divovi duga: SAD, Kina i Japan
Apsolutno najveći teret duga nose najveća svjetska gospodarstva, iako se razlozi i struktura duga značajno razlikuju.
Sjedinjene Američke Države
S dugom koji je krajem 2024. dosegnuo oko 36 bilijuna dolara, SAD nosi otprilike 34,6 posto ukupnog svjetskog javnog duga. Omjer duga i BDP-a kreće se oko 121 posto. Ovaj nagli porast duga u 21. stoljeću rezultat je smanjenja poreza, rastućih troškova socijalnih programa (poput Medicare i Medicaid) povezanih sa starenjem stanovništva te odgovora na globalnu financijsku krizu i pandemiju COVID-19. Iako status dolara kao svjetske rezervne valute pomaže u održavanju niskih troškova zaduživanja, rastući troškovi kamata (gotovo 900 milijardi dolara u fiskalnoj 2024.) predstavljaju sve veći teret. Administracija predsjednika Trumpa najavila je mjere za smanjenje javne potrošnje, no njihov stvarni učinak tek treba vidjeti.
Kina
Kina je drugi najveći svjetski dužnik s oko 16,5 bilijuna dolara duga (16,1 posto globalnog udjela) i omjerom duga prema BDP-u od oko 90 posto u 2024. godini. Projekcije ukazuju na daljnji rast, potencijalno i do 111 posto BDP-a do 2029., posebno ako dođe do novih trgovinskih napetosti koje bi zahtijevale dodatne državne poticaje. Kineski dug uglavnom je potaknut velikim infrastrukturnim ulaganjima i mjerama za poticanje gospodarskog rasta.
Japan
Japan godinama drži neslavni rekord najvišeg omjera javnog duga i BDP-a na svijetu, koji u 2024. iznosi oko 251 posto. Zanimljivo je da je 1990. taj omjer bio tek oko 50 posto. Do ovako visokog duga došlo je uslijed desetljeća agresivne državne potrošnje s ciljem oživljavanja gospodarstva nakon pucanja balona cijena imovine početkom 1990-ih, borbe protiv deflacije te pokrivanja rastućih troškova zdravstva i mirovina zbog izrazito stare populacije. Unatoč ogromnom dugu, Japan ne doživljava dužničku krizu jer je većina duga u rukama domaćih investitora i institucija, uključujući i Japansku središnju banku, što održava niske troškove zaduživanja. Ipak, potencijalni rast kamatnih stopa predstavlja dugoročni rizik.
Europski izazovi: Od Grčke do Francuske
Unutar Europske unije, situacija s dugom je šarolika. Pakt o stabilnosti i rastu postavlja ciljnu granicu duga od 60 posto BDP-a, no mnoge zemlje tu granicu premašuju.
Visokozadužene članice
Prema podacima s kraja 2024. ili trećeg kvartala 2024., najzaduženije članice EU uključuju:
Grčka: Oko 159 posto BDP-a. Iako je dug značajno smanjen (za preko 50 postotnih bodova od pandemije) zahvaljujući rastu i fiskalnoj disciplini nakon teške dužničke krize 2010-ih, i dalje je vrlo visok.
Italija: Oko 137 posto BDP-a. Dug je rezultat desetljeća sporog rasta, strukturnih problema i visoke socijalne potrošnje. Smatra se jednom od fiskalno najranjivijih karika eurozone.
Francuska: Oko 112-113 posto BDP-a. Dug je posljedica kontinuiranih proračunskih deficita od 1975., velikodušne socijalne države i otpora fiskalnoj konsolidaciji.
Španjolska: Oko 104 posto BDP-a. Dug je značajno narastao nakon globalne financijske krize, no posljednjih godina pokazuje trend smanjenja.
Belgija: Oko 105 posto BDP-a.
Zemlje s nižim dugom
S druge strane spektra nalaze se zemlje s relativno niskim javnim dugom, poput:
Estonija: Oko 24 posto BDP-a.
Bugarska: Oko 25 posto BDP-a.
Luksemburg: Oko 27 posto BDP-a.
Danska: Oko 29 posto BDP-a.
Hrvatska u kontekstu
Javni dug Hrvatske krajem lipnja 2024. iznosio je 49,2 milijarde eura, što odgovara udjelu od 61,5 posto BDP-a. To predstavlja smanjenje u odnosu na kraj 2023. godine, kada je dug iznosio 63,0 posto BDP-a. Hrvatska se time nalazi vrlo blizu referentne granice od 60 posto BDP-a prema kriterijima iz Maastrichta i ispod prosjeka eurozone.
Ostale zemlje s visokim dugom: Različiti uzroci
Visoki omjeri duga i BDP-a prisutni su i u drugim dijelovima svijeta, često iz vrlo različitih razloga:
Singapur (oko 175 posto): Visok dug nije znak ekonomskih poteškoća, već strateške politike izdavanja domaćih obveznica radi razvoja financijskog tržišta i podrške obveznom mirovinskom fondu. Singapur redovito ostvaruje proračunske viškove.
Sudan (preko 300 posto prema nekim izvorima): Ekstremno visok dug rezultat je dugotrajnih unutarnjih sukoba, lošeg upravljanja, međunarodnih sankcija i odcjepljenja Južnog Sudana. Građanski rat dodatno otežava situaciju.
Eritreja (oko 164-210 posto): Dug je posljedica vojnih sukoba, izolacije, restriktivne ekonomske politike i oslanjanja na vanjske zajmove.
Bahrein (oko 127 posto): Dug je narastao zbog pada cijena nafte, povećane sigurnosne potrošnje i ulaganja u diverzifikaciju gospodarstva.
Maldivi (oko 125-131 posto): Zaduživanje radi ambicioznih infrastrukturnih projekata i teškog udara pandemije na turizam doveli su do visokog duga.
Pogled u budućnost
Trend rasta globalnog javnog duga izaziva zabrinutost. Visual Capitalist ističe da će rastući troškovi kamata, starenje stanovništva, potreba za ulaganjima u zelenu tranziciju i obranu te potencijalni ekonomski šokovi nastaviti vršiti pritisak na javne financije diljem svijeta. MMF upozorava da će za stabilizaciju duga u mnogim zemljama biti potrebni značajni rezovi potrošnje i/ili povećanje poreza u narednim godinama. Upravljanje javnim dugom ostaje jedan od ključnih izazova za ekonomsku stabilnost u godinama koje dolaze.
