KOJA JE DOB NAJBOLJA ZA UČENJE STRANOG JEZIKA? /

Iznenađujuće, najranije godine života zapravo nisu najpogodnije

Image
Foto: Getty

Iako se ranije mislilo da je najbolje što prije početi učiti strani jezik, najnovija su istraživanja to opovrgnula.

26.10.2018.
15:09
Getty
VOYO logo

Kada je u pitanju učenje stranog jezika, naginjemo mišljenju da su djeca najvještija, ali to možda nije točno, a postoje i dodatne koristi ako počneš učiti jezik kao odrasla osoba, javlja BBC.

Užurbano je jesensko jutro u Španjolskom dječjem vrtiću, dvojezičnoj predškoli u sjevernom Londonu. Roditelji pomažu svojoj tek prohodaloj djeci s biciklističkim kacigama i jaknama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Učitelji pozdravljaju djecu zagrljajem i veselim “Buenos dias!” (hr. Dobro jutro!). Na igralištu djevojčica traži da joj se kosa sveže u coleta (hr. rep).

‘Mala djeca ne uče jezik, već ga stječu’

"U toj dobi djeca ne uče jezik, već ga stječu," kaže ravnateljica Carmen Rampersad. Čini se da to ujedinjuje svu zavidnu lakoću malih poliglota oko nje. Za većinu djece španjolski je treći ili čak četvrti jezik. Materinski jezici uključuju hrvatski, hebrejski, korejski i nizozemski.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Usporedimo to sa naporom prosječne odrasle osobe na tečaju stranog jezika te nam je lako zaključiti da je najbolje započeti u djetinjstvu.

Međutim, znanost nudi mnogo složeniji pogled na to kako naš odnos prema jezicima evolvira tijekom života te postoji mnogo toga što ohrabruje starije početnike.

Image
Foto: ANP / AFP, Koen van Weel

Nizozemska kraljica Maxima tijekom posjeta Zakladi Taal aan Zee ("Jezik na vodi") u Den Haagu. Zaklada podučava nizozemskom jeziku izbjeglice, tražitelje azila i strane radnike.

‘Mogu usvojiti izvorne naglaske zapanjujućom brzinom’

Općenito govoreći, različite faze života daju nam različite prednosti pti učenju jezika. Kao bebe, imamo izoštreniji sluh za različite zvukove; kao mala djeca, možemo usvojiti izvorne naglaske sa zapanjujućom brzinom.

Kao odrasli, imamo dulje raspone pažnje i važnih vještina poput pismenosti koja nam omogućuje proširiti vokabular, čak i u našem vlastitom jeziku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A mnoštvo faktora osim starenja, poput društvenih okolnosti, metoda učenja pa čak i ljubavi i prijateljstva, može utjecati na to koliko jezika govorimo i kako dobro to činimo.

‘Jako su loša u učenju jezika s učiteljem’

"Ne ide sve nizbrdo sa starenjem," kaže Antonella Sorace, profesorica razvojne lingvistike i ravnateljica Centra za dvojezična pitanja na Sveučilištu u Edinburghu za BBC.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Daje primjer onoga što je poznato kao "posredno učenje": učenje jezika u učionici s učiteljem koji objašnjava pravila.

"Mala djeca su jako loša u izričitom učenju jer nemaju kognitivnu kontrolu, pažnju i sposobnosti pamćenja," kaže Sorace. "Odrasli su mnogo bolji u tome pa to može biti nešto što se popravlja starenjem."

‘Stariji početnici usvajaju jezik brže od mlađih početnika’

Primjerice, studija izraelskih znanstvenika je otkrila da odrasli bili bolji u dokučivanju umjetnog jezičnog pravila i njegovoj primjeni na nove riječi u laboratorijskim uvjetima.

Znanstvenici su usporedili tri zasebne skupine: 8-godišnjake, 12-godišnjake i mlađe odrasle osobe. Odrasli su postigli bolje rezultate od mlađih grupa, a 12-godišnjaci su bili bolji od mlađe djece.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To se poklapa s rezultatima dugotrajne studije na gotovo dvije tisuće katalonsko-španjolskih dvojezičnih učenika engleskog jezika: stariji početnici usvojili su novi jezik brže od mlađih početnika.

‘Mogu iskoristiti vještine koje se stječu sa zrelošću’

Izraelski znanstvenici tvrde da su njihovi stariji sudionici u istraživanju mogli okoristiti vještinama koje se stječu sa zrelošću, poput naprednijih strategija problemskog rješavanja, te većim lingvističkim iskustvom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Drugim rječima, stariji učenici često već znaju prilično mnogo o sebi i svijetu te mogu iskoristiti to znanje kako bi usvojili nove informacije.

Ono u čemu su mala djeca uspješna je "neposredno učenje", slušanjem izvornih govornika te njihovim imitiranjem. Međutim, taj tim učenja zahtijeva mnogo vremena provedenih s izvornim govornicima.

‘Mala djeca su uspješna u ‘neposrednom učenju’’

Centar za dvojezična pitanja je 2016. godine pripremio interno izvješće za škotsku vladu o učenju mandarinskog jezika u osnovnim školama. Saznali su da učenje sat vremena tjedno nije stvorilo značajnu razliku među 5-godišnjacima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međutim, uz dodatnih pola sata i uz prisutnost izvornog govornika, pomoglo je djeci shvatiti elemente mandarinskih jezika koji su teži odraslima, poput zvuka.

Svi započinjemo kao prirodni lingvisti. Kao bebe možemo čuti svih 600 suglasnika i 200 samoglasnika koji čine svjetske jezike. U prvih godinu dana naši se mozgovi počinju specijalizirati, slušajući zvukove koje najčešće čujemo. Novorođenčad već guguće na svom materinjem jeziku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

‘Najranije godine su ključne za usvajanje materinjeg, ali ne i stranog jezika’

Čak i novorođenčad plače s naglaskom, imitirajući govor koji čujemo dok smo u utrobi. Ta specijalizacija također znači odbacivanje vještina koje nam nisu potrebne. Japanske bebe mogu lako razlikovati zvukove "l" i "r", što je odraslim Japancima mnogo teže učiniti.

Sorace kaže da nije upitno da su najranije godine ključne za usvajanje našeg vlastitog jezika. Studije o napuštenoj i izoliranoj djeci su pokazale da ako ne učimo dovoljno rano govoriti kao ljudi, ne može to lako nadoknaditi kasnije, ali to ne vrijedi za učenje stranog jezika.

"Najvažnije je shvatiti da dob kovarira s mnogo različitih stvari," objašnjava Danijela Trenkic, psiholingvistkinja sa Sveučilišta u Yorku za BBC.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

‘Djeca imaju veću potrebu za usvajanjem jezika kako bi se uklopila’

Dječji životi su u potpunosti različiti od života odraslih. Kada uspoređujemo jezične vještine djece i odraslih, "ne uspoređujemo slično sa sličnim", kaže.

Trenkic daje primjer obitelji koja se seli u drugu državu. Tipično je da će djeca brže naučiti jezik od svojih roditelja. Međutim, to je možda zbog toga što ga neprestano slušaju u školi, dok njihovi roditelji možda rade sami.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Također, djeca mogu osjetiti veću žurbu jer svladavanje jezika je ključno za njihovo preživljavanje u društvu: za stvaranje prijateljstava, za uklapanje i za prihvaćenje od strane drugih.

‘Potrebna je društvena motivacija da bi se ustrajalo u učenju jezika’

S druge strane, njihovi roditelji će se vjerojatnije moći družiti s ljudima koji ih razumiju, poput drugih imigranata. "Moje je mišljenje da stvaranje emocionalne veze je ono što vas čini boljima u učenju jezika," kaže Trenkic.

Odrasli mogu također stvoriti tu emocionalnu vezu i to ne samo ljubavnom vezom ili prijateljstvom s izvornim govornikom.

Studija iz 2013. godine o odraslim Britancima na početnom tečaju talijanskog jezika otkrila je da oni koji su ostali na njemu su se povezali sa drugim učenicima i učiteljem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

‘Engleski jezik najbolje početi učiti s 10 godina’

"Ako pronađete ljude sa sličnim mišljenjima, vjerojatnije je da ćete nastaviti učiti jezik te da ćete ustrajati," kaže Trenkic. " I to je stvarno ključno. Trebate provesti godine učeći ga. Ako ne postoji društvena motivacija za to, zaista je teško nastaviti."

Ovogodišnja studija MIT-a koja se temeljila na online kvizu u kojem je sudjelovalo 670 tisuća ljudi otkrila je da je najbolje početi u dobi od 10 godina kako bi se postiglo znanje slično izvornim govornicima, a da nakon toga sposobnost se smanjuje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međutim, studija također pokazuje da se s vremenom možemo nastaviti usavršavati jezike, uključujući naš vlastiti. Primjerice, tek u potpunosti možemo usavršiti materinji jezik u dobi od 30 godina.

‘Svaki dan nauče jednu novu riječ’

Neovisna studija na internetu pokazuje da čak i izvorni govornici nauče jednu novu riječ materinjeg jezika gotovo svakog dana do doba zrelosti.

Trenkic ističe da je studija MIT-a analizirala nešto iznimno specifično, a to je sposobnost da nekoga možemo smatrati izvornim govornikom po pitanju gramatičke točnosti. Prosječnom studentu jezika, to možda uopće nije bitno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ljudi ponekad pitaju, što je najveća prednost stranih jezika? Hoću li zaraditi više? Hoću li postati pametniji? Hoću li dulje biti zdraviji? Ali zapravo, najveća prednost znanja stranih jezika je u mogućnosti komuniciranja s više ljudi," kaže.

‘Znanje jezika omogućuje čitanje književnih djela na izvornom jeziku’

Trenkic je podrijetlom iz Srbije te je tek usvojila znanje engleskog jezika u njezinim dvadesetima, nakon što se preselila u Ujedinjeno Kraljevstvo. Kaže da još radi gramatičke pogreške, posebno kad je umorna ili pod stresom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Usprkos svemu, što je najvažnije, mogu raditi nevjerojatne stvari na engleskom jeziku," piše u elektroničkoj poruci BBC-u. "Mogu uživati u najvećim književnim djelima te mogu praviti smislene i povezane tekstove koji imaju kvalitetu za objavljivanje."

U stvari, kviz MIT-a ju je svrstao među izvorne govornike engleskog jezika. U Španjolskom dječjem vrtiću , gdje učiteljice pjevaju "Cumpleanos feliz" (hr. Sretan rođendan), a na policama se nalazi knjiga Julije Donaldson "Grubzon" na hebrejskom, ispostavilo se da je i ravnateljica stariji početnik.

‘Naučio rumunjski jezik od njezine obitelji’

Carmen Rampersed je odrasla u Rumunjskoj te je zaista usvojila engleski jezik kada se preselila u inozemstvo u svojim dvadesetima. Njezina djeca su stekla španjolski jezik još u vrtiću.

Možda je najveći avanturist među lingvistima njezin suprug. Podrijetlom s Tajlanda, naučio je rumunjski jezik od njezine obitelji, koja živi blizu granice s Moldavijom. "Njegov rumunjski je savršen," kaže. "Govori ga s moldavskim naglaskom. Presmješno je."

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo