Organizatori UN-ove klimatske konferencije u Glasgowu COP 26, koju vodeći državnici sa Zapada ocjenjuju s "posljednja šansa za spas svijeta" ili s "minuta do ponoći", objavili su popis govornika danas i sutra.
RTL.hr već je prenio vijest o tome da je Recep Tayyip Erdogan odbio sudjelovati, navodno nezadovoljan stupnjem osiguranja njega kao državnika koje su predvidjeli Britanci.
Što se tiče Hrvatske, očekivano, našu zemlju na dramatičnoj konferenciji na kojoj se lomi sudbina prirode, mnogi državnici svijeta kažu i civilizacije, predstavlja predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Njegov govor predviđen je u utorak u setu nastupa 18 premijera i predsjednika između 15 i 17 sati. Neposredno prije Plenkovića govorit će premijer Irske Micheál Martin, a odmah poslije Plenkovića premijer Kuvajta Sabah Khaled Al Hamad Al-Sabah, a za njim premijer Albanije Edi Rama kao posljednji iz skupine zemalja "zapadnog Balkana".
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govorit će ranije u utorak, u setu od 9 do 13 sati, a u istom bloku, nekoliko govornika poslije, predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić.
Janez Janša kao premijer Slovenije, Milo Đukanović kao predsjednik Crne Gore i predsjednik Sj. Makedonije Stevo Pendarovski govore već danas.
"Od 31. listopada do 12. studenoga na konferenciji COP26 okupit će se 197 stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC). Među strankama su EU i sve države članice EU-a. Domaćin konferencije bit će Ujedinjena Kraljevina, koja predsjeda konferencijom COP26, zajedno s Italijom", priopćila je Vlada RH uoči početka samita:
"Na 26. konferenciji stranaka razmotrit će se napredak u vezi s obvezama preuzetima u pogledu cilja Pariškog sporazuma da se globalno zagrijavanje zadrži znatno ispod porasta temperature od 2°C u odnosu na predindustrijske razine te da se ustraje u nastojanjima da se ono ograniči na 1,5 °C."
Početkom listopada Plenković je izjavio: "Europska unija i Hrvatska prilike vide u zelenoj i digitalnoj transformaciji gospodarstva i društva."
Plenković se tada pozvao na Razvojnu nacionalnu strategiju RH do 2030., u kojoj između ostalog stoji:
"Hrvatska je jedna od članica Europske unije koja je najviše izložena rizicima od klimatskih promjena zbog povećanja temperature, smanjivanja oborina, mogućnosti pojave ekstremnih vremenskih prilika kao što su poplave i suše, ali i daljnjeg podizanja razine mora.
"Klimatski modeli pokazuju da bi u slučaju daljnjeg povećavanja globalnih emisija štetnih plinova prosječna ljetna temperatura zraka u Hrvatskoj do 2070. godine mogla porasti za 2,6 do 2,9 stupnjeva, a temperatura mora za 1,6 do 2,4 stupnja. Sve to ukazuje da klimatske promjene imaju potencijal uzrokovati značajne štete za ljudsko zdravlje, fizičke objekte i gospodarsku aktivnost, naročito u poljoprivredi, ribarstvu, bioraznolikosti, turizmu, prometu, proizvodnji električne energije…" upozorava se.
U skladu s tim dokument navodi potpunu predanost RH razvoju i primjeni obnovljivih izvora energije, ali se, osim tvrdnje da Hrvatska 29 posto svoje potrošnje energije danas iz obnovljivih izvora danas pokriva 29 posto, ne navode konkretni ciljevi, odnosno ciljna godina "nulte emisije" ugljičnog dioksida.
Riječ je mahom o hidroelektranama, tek manje vjetro- i najmanje o solarnim elektranama.
Nekoliko dana poslije Vlada je na svojim stranicama objavila da se Republika Hrvatska pridružuje otvorenom pismu još 10 članica EU-a koje smatraju da "nuklearna energija kao stabilan i neovisan izvor energije bez ugljika, mora biti dio rješenja u borbi protiv klimatskih promjena".
Posljednjih godina se Hrvatska u kontekstu nuklearne energije spominjala oko proširenja NE Krško, ali je tu problem odlaganje nuklearnog otpada već i s ovakvim udjelom RH u toj nuklearki. Na tu temu oko planova za gradnju takvog skladišta kod Une ministar Tomislav Ćorić rekao je prije dvije godine:
"Mi od danas do dolaska neutraliziranog otpada na lokaciju imamo dovoljan broj godina da razgovaramo."
Prije nekoliko godina Mađarska je aktualizirala proširenje nuklearne elektrane Paks, izvorno sa sovjetskom tehnologijom, a prošle godine je za njeno proširenje, odnosno za Paks II, izdana prva građevinska dozvola.
U lipnju ove godine Austrijska Agencija za zaštitu okoliša izrazila je zabrinutost zbog planirane izgradnje nuklearne elektrane Paks II u susjednoj Mađarskoj, upozoravajući da bi taj energetski objekt trebao niknuti na seizmološki aktivnom rasjedu. Hrvatsku diplomaciju su kritičari, pak, optuživali da reagira "previše mlako".
Konačno, još jedna situacija u kojoj se Hrvatska spominjala u kontekstu nuklearne energije bio je slučaj male tvrtke iz Zagreba Migrit solarna energija. Direktorica tvrtke je bila Oksana Dvinski, koja je angažirala Anu Karamarko i koja je s njom i s Tomislavom Karamarkom skupa letjela na nuklearni sastanak u Finsku, kako je pisao Express.
Odnosno, Dvinski je putovala na taj sastanak, kao direktorica tvrtke koja je trebala investirati čak 160 milijuna eura investicije u projekt NW Fennovoima u Finskoj. Investiciju su finske vlasti spriječile, ustvrdivši da je riječ o pokušaju podvale ruskoga kapitala preko zakonom ograničenih 40 posto, na koliko je bio limitiran ruski nuklearni div Rosatom.
