Kina će "zajamčeno" napasti Tajvan nakon što Xi Jinping postane doživotni vođa, i to bi mogao biti jedan od najkrvavijih ratova u povijesti, upozorila je vodeća stručnjakinja. Oriana Skylar Mastro, suradnica na Sveučilištu Stanford, vjeruje da je invazija na Tajvan sada "vjerojatnija" unutar Xijevog sljedećeg petogodišnjeg mandata dok njegova vojska "finalizira" planove za zauzimanje otoka, piše The Sun.
Takav bi potez gotovo sigurno izazvao intervenciju Sjedinjenih Država i doveo do "najgoreg rata u modernoj povijesti" s "tisućama i tisućama" ubijenih svaki dan, tmurno je predviđanje stručnjakinje. Kineski čelnik okrunjen je za doživotnog vođu na 20. kongresu Komunističke partije te zemlje, koji je otvorio prošli tjedan obećavši da se nikada neće odreći nasilnog preuzimanja Tajvan.
Kina smatra samoupravni otok dijelom svog teritorija te je upozorila da će svaki potez koji bi išao prema potpunoj neovisnosti dovesti do invazije. Nedavni posjet američke političarke Nancy Pelosi Tajvanu izazvao je bijesan odgovor Pekinga, s kineskim ratnim brodovima i borbenim zrakoplovima koji su okružili otok u velikim vojnim vježbama.
Ne može bez sile?
Nakon što je učvrstio svoju poziciju na vlasti, Xi je promovirao svoje političke saveznike istomišljenika koji će mu pomoći da progura svoj plan. Mastro, istraživačica na Institutu za međunarodne studije Freeman Spogli, smatra se jednom od vodećih svjetskih autoriteta za kineski ratni stroj. "Ono što bih rekla jest da je neka vrsta upotrebe sile gotovo zajamčena", rekla je za The Sun Online.
Rekla je da Xi Jinping nije želio nikakvu vojnu akciju tijekom predizbornog stranačkog kongresa, ali da je sada to "ograničenje ukinuto" te da su porasli rizici od napada na Tajvan. "Kratkotrajne izolirane blokade ili velike vježbe ili čak ograničeni napadi gotovo su zajamčeni - samo je pitanje hoće li krenuti u potpunu kampanju ponovnog ujedinjenja."
Mastro je rekla da je njezino mišljenje da je iz Xijeve perspektive samo pitanje čekanja pravog trenutka za pokretanje invazije. "On je ambiciozan, a budućnost je neizvjesna, pa kad ta prilika bude postojala, neće biti razloga za čekanje", rekla je. “Bila sam u Tajvanu i razgovarala s vodstvom i oni su imali sličan stav - da je vjerojatnije nego ne da će se tako nešto dogoditi na kraju Xijevog sljedećeg mandata. Mislim da razmišljaju na način 'zašto čekati?' pa dovršavaju stvari na vojnoj strani."
Mastro je upozorila na podcjenjivanje ljudske i ekonomske cijene koju bi Xi bio spreman podnijeti kako bi zacementirao svoje mjesto u kineskoj povijesti. “Sjedinjene Države povijesno žele biti nadmoćna sila prije nego što poduzmu bilo kakav potez”, rekla je. “Iako Kina definitivno želi prednost, ne čini joj se da treba minimizirati žrtve na razinu koja zadovoljava Sjedinjene Države prije nego što započnu takve vojne kampanje."
“Kina je voljna tolerirati velike gubitke jer o tome imaju snažnije osjećaje nego Sjedinjene Države i autokrati su spremni nastaviti se boriti unatoč gubicima. On je prilično spreman prihvatiti kratkoročni visoki ekonomski trošak na temelju toga da dugoročno gledano to ne bi imalo štetan učinak."
Scenarij napada na SAD
Skicirajući scenarij za rat između SAD-a i Kine, Mastro predviđa da je Peking uvjeren da treba napasti Ameriku "jako i rano" u napadu u stilu Pearl Harbora. Nakon toga, SAD bi mogao priznati poraz za tjedan dana dok bi se borio da dođe do pojačanja.
Dok se Peking možda priprema za munjeviti rat kako bi prešao preko Tajvanskog tjesnaca i zauzeo otok, stručnjaci kažu da bi rat mogao biti sve samo ne brz. S nezgodnim plažama, stjenovitim terenom, dobro uvježbanim braniteljima i nemilosrdnim morima, Kina bi se mogla suočiti s istim brutalnim mukotrpnim ratom s kojim se Rusija trenutno suočava u Ukrajini. Tvrdi se da bi za zauzimanje Tajvana Pekinga možda morao okupiti čak dva milijuna vojnika.
Mastro je rekla da bi razaranje koje bi proizašlo iz kineske invazije zasjenilo sve što smo vidjeli u Ukrajini, s "tisućama i tisućama" ubijenih "svakog dana". “To će vjerojatno biti najgori rat u modernoj povijesti.”
