Kina je uputila najnoviju prijetnju Tajvanu upozoravajući da je spremna upotrijebiti 'sva potrebna sredstva' kako bi ponovno zauzela otok, Piše Daily mail. Novi veleposlanik Pekinga u Australiji, Xiao Qian, odbio je isključiti mogućnost uporabe sile nakon prošlotjednog posjeta Nancy Pelosi koji je potaknuo daljnje napetosti, što je izazvalo najveće kineske vojne vježbe diljem teritorija. Šestog dana vojnih vježbi izaslanik je rekao: "Nikad ne možemo isključiti mogućnost korištenja drugih sredstava. Dakle, kad treba, kad smo prisiljeni, spremni smo upotrijebiti sva potrebna sredstva".
Xiao je zamoljen da smiri zabrinutost Australaca oko kineske invazije na Tajvan. Kao odgovor, veleposlanik je rekao: "Tajvan nije neovisna država. Tajvan je pokrajina Narodne Republike Kine. To je pitanje potpunog ponovnog ujedinjenja i pitanje povratka Tajvana matici".
Xiao je rekao da je Kina bila strpljiva čekajući da se ponovno ujedini s Tajvanom. "Čekamo mirno ujedinjenje. Ali ne možemo - nikada ne možemo isključiti opciju da upotrijebimo druga sredstva... kada budemo prisiljeni, spremni smo upotrijebiti sva potrebna sredstva", rekao je. "Što se tiče 'svih potrebnih sredstava?' Možete upotrijebiti svoju maštu", dodao je. Xiaoa su potom zamolili da odgovori s 'da ili ne' na pitanje planira hoće li Kina 'preodgojiti' 23 milijuna ljudi u Tajvanu. "Možete li potvrditi s da ili ne - je li to politika kineske vlade? Hoće li Kina preodgojiti tajvanske ljude kako bi promijenili mišljenje o kineskoj Komunističkoj partiji", upitao je novinar. "Razumno je da shvatimo da bi njihova perspektiva o Kini, njihova perspektiva o njihovoj domovini, mogla imati donekle drugačija stajališta", odgovorio je. "Mislim da je moje osobno shvaćanje da kada se Tajvan ponovno ujedini, vrati se domovini, moglo bi doći do procesa da ljudi u Tajvanu imaju ispravno razumijevanje Kine o domovini".
Vježbe su 'legitimne i opravdane'
Kina je privukla globalnu kritiku zbog svojih kampova za preokret u pokrajini Xinjiang. Kampovi, prvi put postavljeni 2017., korišteni su za indoktrinaciju Ujgura i muslimana, a iz njih su proizašle užasne priče o zlostavljanju i kršenju ljudskih prava.
Ranije u svom obraćanju Xiao je rekao da iako Kina podržava poboljšanja "trenutačnog međunarodnog poretka, nikada neće nastojati uspostaviti novi".
"U proteklih više od 40 godina reformi i otvaranja prema vanjskom svijetu, u Kini su se dogodile ogromne promjene", rekao je. "Kineski sveobuhvatni nacionalni stav značajno je poboljšan, ali kineska diplomatska filozofija i kineska vanjska politika ostaju nepromijenjene. Kina podržava nužnu reformu i poboljšanje trenutnog međunarodnog poretka i sustava, ali Kina nikada ne nastoji započeti novi".
Ranije ovog mjeseca Kina je objavila da će provesti veliki niz ratnih vježbi oko Tajvana počevši od 2. kolovoza i trajat će do 8. kolovoza. Pojačanu agresiju iz Pekinga izazvala je posjeta američke predsjednice parlamenta Nancy Pelosi.
Gospodin Xiao nazvao je vježbe "legitimnim i opravdanim" odgovorom na posjet gospođe Pelosi zbog kršenja kineskog teritorijalnog integriteta. "Ovo je reakcija na provokacije s američke strane, od strane separatističkih pokreta na otoku Tajvanu, i reakcija je legitimna", rekao je.
Mogu li Kina i SAD zapravo zaratiti?
Američka politika prema Tajvanu je "strateška dvosmislenost", što znači da Washington odbija reći što bi učinio ako Kina napadne. Međutim, predsjednik Joe Biden je nekoliko puta rekao da će SAD pomoći Tajvanu u ratu, iako svaki put Bijela kuća kaže kako je pogrešno rekao, piše Daily Mail.
Svaki put kada je Tajvan bio ugrožen ili napadnut u prošlosti, Amerika je poslala brodove i trupe. Kada bi ponovno izbile borbe, sasvim je moguće da bi SAD poslao snage u pomoć svojem savezniku, stavljajući ih na vatrenu liniju Kineza.
Slučajno ili planirano, lako je vidjeti kako bi se dvije supersile mogle posvađati, iako je taj ishod daleko od zajamčenog.
Što bi se dogodilo da je Tajvan napadnut?
Svaki rat između Tajvana i Kine, bez obzira na to uključuje li SAD ili ne, sigurno bi bio krvav. Tajvan ima modernu vojsku, opremljenu najsuvremenijim američkim oružjem i desetljećima se priprema za napad s kopna. Iako malen u usporedbi s Kinom, tajvanski glavni otok ipak je veći od Belgije i okružen je desecima manjih otoka. Neće ga biti lako uhvatiti, a otpor će vjerojatno biti žestok.
Tajvan je također jedno od najgušće naseljenih mjesta na Zemlji. Posljedice bi također bile teške. Sankcije između SAD-a i Kine, dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, vjerojatno će prijetiti globalnoj recesiji.
Tajvan se također nalazi blizu važnih transportnih kanala koji će vjerojatno biti prekinuti, a Kina bi mogla ugušiti vlastiti izvoz na Zapad i time uzrokovati inflaciju. Sam otok također je i najveći svjetski proizvođač poluvodiča koji se koriste za izradu računalnih čipova, a svaki rat bi zaustavio proizvodnju.
To bi zauzvrat izazvalo nestašice svega - od računala do pametnih telefona i automobila, dok bi također ugrozilo infrastrukturu poput satelita.
