Nova studija Science Advancesa pokazuje da su klimatske promjene udvostručile vjerojatnost da se u Kaliforniji u iduća četiri desetljeća dogodi katastrofalna poplava. To bi, kažu stručnjaci, bilo drugačije od svega što je itko danas doživio.
Daniel Swain, klimatski znanstvenik s UCLA-e i istraživač uključen u studiju, opisuje megapoplavu kao "vrlo ozbiljnu poplavu u širokoj regiji koja ima potencijal izazvati katastrofalne učinke na društvo u pogođenim područjima". Kaže da je megapoplava slična bujičnoj poplavi viđenoj ovog ljeta u području St. Louisa i Kentuckyja, ali na mnogo širem području, poput cijele države Kalifornije, piše CNN.
St. Louis, poplava, srpanj 2022.
Takve katastrofalne poplave, za koje stručnjaci smatraju da bi kalifornijske nizine pretvorile u "ogromno kopneno more", nekad davno mogle su se dogoditi jednom u životu, ali klimatske promjene sada povećavaju njihovu vjerojatnost i mogućnost da se tako nešto dogodi svakih 25 do 50 godina. Klimatske promjene povećavaju pojavu jake kiše, zbog čega se bujične poplave događaju češće, kao što je bio slučaj nekoliko puta ovoga ljeta u istočnom Kentuckyju, St. Louisu, pa čak i u Nacionalnom parku Dolina smrti u Kaliforniji.
Šteta veća od velikog potresa
Kalifornija je prirodno sklona ovakvim poplavama iz atmosferskih rijeka. Atmosferska rijeka je dugačko, usko područje jake vlage u atmosferi koja može prenositi vlagu tisućama kilometara, poput vatrogasnog crijeva na nebu. Zbog atmosferskih rijeka velike poplave događale su se i prije, ali sada bi, zahvaljujući klimatskim promjenama, mogle pogoditi milijune ljudi. Studija Science Advancesaa pokazuje da bi atmosferske rijeke mogle postati učestale u nadolazećim tjednima.
Kalifornija, Rio Linda, poplava, 2016.
Xingying Huang, jedan od autora studije, napravio je petlju koja ilustrira prijenos vodene pare i potencijalno nakupljanje oborina u odabranim vremenskim intervalima tijekom razdoblja od mjesec dana. Područje s najvećim razaranjem bila bi Središnja dolina Kalifornije, uključujući Sacramento, Fresno i Bakersfield, prognoziraju autori studije. Središnja dolina, otprilike veličine Vermonta i Massachusettsa zajedno, proizvodi četvrtinu nacionalne zalihe hrane, prema podacima američkog Geološkog instituta.
Poplava koja bi veličinom ispunila ovu dolinu potencijalno bi mogla biti najskuplja geofizička katastrofa dosad, s gubicima od preko milijardu dolara i razarajući nizinska područja države, uključujući okruge Los Angeles i Orange. To znači da bi nastala peterostruko veća šteta od one koju je napravio uragan Katrina, koji je stvorio dosad najskuplju katastrofu u povijesti SAD-a. "Takva poplava u modernoj Kaliforniji vjerojatno bi znatno premašila štetu od potresa velike magnitude", pokazalo je istraživanje.
Megapoplava u Sacramentu 1861.
Ova studija je prva faza trodjelne serije koja proučava učinke buduće megapoplave u Kaliforniji. Sljedeće dvije faze trebale bi biti objavljene u iduće dvije do tri godine. "Jedan od naših ciljeva nije samo znanstveno razumijeti ove događaje, već i pomoći Kaliforniji da se pripremi za njih", kaže Swain. "Pitanje je kada, a ne hoće li se velika poplava dogoditi." Događala se i prije, dogodit će se opet, ali će biti gora, upozoravaju stručnjaci.
Naime, prije više od 150 godina, snažan niz atmosferskih rijeka natopio je Golden State, uzrokujući jednu od najgorih poplava u povijesti. Cijele zajednice bile su razrušene u nekoliko minuta. Bila je zima 1861.-1862. i povijesna megapoplava pretvorila je doline San Joaquina i Sacramenta u "privremeno, ali ogromno kopneno more". U nekim područjima voda je bila više od 9 metara, uništavajući infrastrukturu, obradivo zemljište i gradove. Sacramento, nova prijestolnica države u to vrijeme, mjesecima je bio ispod tri metra vode pune krhotina.
Kalifornija, Sacramento 1862., velika poplava
Katastrofa je započela u prosincu 1861., kada je u Sierra Nevadi palo preko 4 i pol metra snijega. Ponavljajuće atmosferske rijeke izazvale su nakon toga kišu koja je padala 43 dana, kotrljajući vodu niz planinske padine i puneći doline. Četiri tisuće ljudi izgubilo je živote, jedna trećina državne imovine je uništena, četvrtina kalifornijske populacije stoke se utopila ili je izgladnjela, a jedan od osam domova potpuno je izgubljen u poplavama. Osim toga, četvrtina kalifornijskog gospodarstva je uništena, što je rezultiralo bankrotom cijele države.
Klimatske promjene sada ugrožavaju život 39 milijuna ljudi
Swain upozorava da će se megapoplava poput ove ponoviti, ali će biti gora i poplave će biti češće. "Smatramo da su klimatske promjene već povećale rizik od scenarija megapoplave (1862.) u Kaliforniji, ali da će buduće klimatsko zatopljenje vjerojatno dovesti do još oštrijeg povećanja rizika", upozorava studija.
Swain upozorava da je mnogo današnjih velikih gradova s milijunima stanovnika izgrađeno izravno na drevnim nanosima poplava, što ljude stavlja daleko više u opasnost nego što je to bio slučaj u povijesti. U Kaliforniji je 1862. živjelo oko 500.000 ljudi. Sada ovdje živi više od 39 milijuna ljudi. "Kad se ova poplava ponovo dogodi, posljedice će biti puno drugačije nego što su bile 1860-ih", kaže Swain.
Kalifornija, zapadni Hollywood
Klimatske promjene povećavaju količinu kiše koju atmosfera može zadržati i uzrokuju da više vode koja se nalazi u zraku padne kao kiša, što može dovesti do trenutačnih poplava. Oboje se događa i nastavit će se događati u Kaliforniji. Nova studija pokazuje brzi porast vjerojatnosti cjelotjednih, ponavljajućih jakih do ekstremnih atmosferskih rijeka tijekom hladne sezone. Atmosferske rijeke obično donose blagotvorne padaline u regijama koje su sklone suši, kao što je Kalifornija, ali bi brzo mogle postati opasne zbog zagrijavanja klime. Povijesno gledano, zimske atmosferske rijeke bacaju metre snijega u Sierra Nevadu, ali kako se klima zagrijava, više će snijega pasti kao kiša. Umjesto da se s vremenom polako topi, sve otječe, nagomila se i odmah poplavi.
'Beskonačan spremnik vodene pare'
Sa susjedom kao što je Tihi ocean, Kalifornija ima "beskonačan rezervoar vodene pare na moru", dodao je Swain. Planinski teren Kalifornije i opasnost od požara čine je posebno osjetljivom na poplave. Dugotrajni ožiljci od opeklina od šumskih požara mogu stvoriti strmu, sklisku površinu za otjecanje vode i krhotina. Budući da šumski požari postaju sve veći i spaljuju sve više područja zahvaljujući klimatskim promjenama, sve je više ovog područja osjetljivo na tokove pune krhotina.
Kalifornija, Los Angeles, ocean
Iako modeli pokazuju da je megapoplava neizbježna, stručnjaci kažu da postoje načini za ublažavanje prekomjernih gubitaka. "Mislim da se razmjeri gubitaka megapoplava mogu značajno smanjiti poduzimanjem određenih radnji za preuređenje našeg upravljanja poplavama i sustavima za upravljanje voda te naše pripravnosti za katastrofe", kaže je Swain Huang, projektni znanstvenik u Nacionalnom centru za istraživanje atmosfere i istraživač uključen u studiju, kaže da svatko može učiniti mali napor u borbi protiv klimatskih promjena. "Ako zajedno radimo na smanjenju budućih emisija, također možemo smanjiti rizik od ekstremnih događaja", kaže Huang.
