"Što god bude potrebno" - budući njemački kancelar Friedrich Merz (CDU) planira u obranu Njemačke uložiti onoliko novca koliko bude bilo nužno. Njemačka vojska (Bundeswehr), kojoj mnogo toga nedostaje, ponovno bi trebala postati vojska sposobna za ratovanje. Budući koalicijski partneri, demokršćani (CDU/CSU) i socijaldemokrati (SPD) već su tijekom formiranja vlade pokrenuli golemi financijski paket i ublažili pravila o zaduživanju, piše Deutsche Welle. Gdje su potrebe najveće? Evo pregleda.
Trošna infrastruktura
Službe Bundeswehra smještene su u oko 1.500 objekata raspoređenih diljem Njemačke. Danas se osvećuje činjenica da se dugo vremena malo ulagalo u vojnu infrastrukturu. Vojarne i drugi vojni objekti "djelomično su u katastrofalnom stanju", kritizira Eva Högl, povjerenica Bundestaga za oružane snage, u svom godišnjem izvješću za 2024. godinu.
Kao negativan primjer navodi vojarnu Südpfalz u Germersheimu, koju je posjetila u proljeće prošle godine: "Posvuda su vidljivi plijesan u sobama i sanitarnim prostorijama, oštećenja od vode i ljuštenje žbuke sa zidova." No, nije samo toj vojarni potrebna obnova. Procjenjuje se da cjelokupni Bundeswehr treba sanaciju u vrijednosti od 67 milijardi eura.
Potraga za osobljem
Nedostatak osoblja jedna je od najvećih briga njemačke vojske. Trenutno u njoj služi oko 182.000 vojnika i vojnikinja, dok je cilj Ministarstva obrane doseći brojku od 203.000. No Bundeswehr, koji se temelji na dobrovoljnosti, teško privlači i zadržava novo osoblje.
Iako je 2024. godine broj prijava znatno porastao, svaki četvrti novi regrut napušta Bundeswehr tijekom prvih šest mjeseci. Drugi odlaze zbog starosne dobi, a nedostaje i planiranih radnih mjesta, primjerice za one koji žele produžiti svoj ugovor ili postati profesionalni vojnici. Dodatnim financijskim sredstvima moglo bi se poboljšati stanje.
Trenutno se raspravlja i o ponovnom uvođenju vojne obveze, koja je ukinuta 2011. godine. To bi stvorilo znatne dodatne troškove jer je Bundeswehr u međuvremenu smanjio infrastrukturu potrebnu za smještaj i obuku obveznika.
Zastarjeli sustavi naoružanja
Oprema Bundeswehra djelomično je zastarjela. Nakon završetka Hladnog rata nabavljalo se samo ono najnužnije, a postojeći oprema i uređaji su se popravljali tako dugo dok je bilo rezervnih dijelova.
Situacija se promijenila nakon ruskog napada na Ukrajinu, kada je Bundeswehru dodijeljen poseban fond od 100 milijardi eura. Time se mogu popuniti najveći deficiti u naoružanju, no Bundeswehr je i dalje daleko od potpune opremljenosti.
Fokus je ponovno na nacionalnoj i savezničkoj obrani. Njemačko ratno zrakoplovstvo dobiva 35 borbenih zrakoplova F-35 američkog proizvođača Lockheed Martin, koji će zamijeniti zastarjele Tornado lovce iz 1980-ih. Sama ta nabava košta više od osam milijardi eura. Kupuje se i 60 teških transportnih helikoptera CH-47 od Boeinga.
Mornarica će dobiti nove fregate, podmornice i pomorske izviđačke avione P8 Poseidon. Kopnena vojska planira uvođenje najsuvremenijeg tenka na svijetu, Leopard 2A8, dok će stari borbeni oklopnjak Marder zamijeniti moderna Puma.
Posebno su hitno potrebni sustavi protuzračne obrane – to je u prošlosti ozbiljno zanemareno. Kombinacija više sustava presretanja, uključujući Patriot i IRIS-T, trebala bi u budućnosti zaštititi Njemačku od napada iz zraka.
Neki od nedavno naručenih sustava već su isporučeni, dok će se na druge morati pričekati. "Kod podmornica to traje sedam do osam godina, kod fregata šest godina, kod tenkova 2,5 godine, a kod samohodnih haubica isto toliko", naglašava aktualni ministar obrane Boris Pistorius (SPD). Ministarstvo obrane procjenjuje da bi Rusija do 2029. godine mogla biti sposobna napasti teritorij NATO-a.
Premalo borbenih dronova
Bundeswehru nedostaje i dronova. Iako koristi razne izviđačke dronove, borbeni dronovi su rijetkost. Trenutačno samo pet dronova tipa Heron TP, veličine malog zrakoplova, može biti naoružano.
Njemačka vojska dosad nije imala jasna pravila za uporabu borbenih dronova, što je kočilo njihovu nabavu. Uz to, tehnologija dronova razvija se iznimno brzo, dok planiranje i nabava u njemačkoj vojsci traju godinama.
Bundeswehru također nedostaju učinkoviti sustavi za obranu od dronova. U posljednje vrijeme često su iznad vojnih objekata primijećeni nepoznati dronovi, vjerojatno špijunski, što rješavanje ovog problema čini još hitnijim.
Budući njemački kancelar Friedrich Merz je posjetio njemačke vojnike u Litvi
Punjenje skladišta streljiva
Bundeswehr ima premale zalihe streljiva. Nakon završetka Hladnog rata smanjene su rezerve i ukinuti proizvodni kapaciteti. Osim toga, veliki dio streljiva poslan je Ukrajini, uključujući 427.000 komada topničke municije kalibra 155 mm.
Ukrajinska vojska troši goleme količine streljiva na bojišnici. Bundeswehr je iz toga izvukao pouku i sada planira povećati vlastite zalihe. Od njemačke tvrtke Rheinmetall naručena je topnička municija u vrijednosti od oko 8,5 milijardi eura – najveća narudžba u povijesti te tvrtke.
Proizvodnja 155-milimetarske municije koncentrirana je u tvornici u Unterlüßu u Donjoj Saskoj, gdje Rheinmetall planira povećati proizvodnju na 200.000 granata godišnje. No, na primjeru streljiva se vidi da novac nije jedini problem – i obrambena industrija mora povećati svoje kapacitete, što ne može biti ostvareno preko noći.
Jedan od najambicioznijih projekata ministra obrane Pistoriusa je osnivanje brigade Bundeswehra u Litvi. Do 2027. godine će oko 5.000 njemačkih vojnika trajno biti stacionirano u toj baltičkoj zemlji kako bi se ojačala istočna granica NATO-a – što je presedan za Bundeswehr.
No, financiranje ove brigade do sada je bilo nesigurno. S dodatnim milijardama eura ovaj raspored snaga, kao i druge njemačke obveze u NATO-u, mogli bi biti osigurani.
POGLEDAJTE VIDEO: Vojna shopping groznica trese Europu. Miro Kovač: 'Vraćamo se u vrijeme Hladnog rata'
