Javnost u Bosni i Hercegovini nedavno je pratila uhićenja u akcijama kodnog naziva Sailor ili Pandora, u Hrvatskoj su najpoznatije bile afere uglavnom vezane za bivšeg premijera Ivu Sanadera, koje su dobile imena po konkretnim predmetima, dok su u Srbiji svojedobno najzvučnije nazive, ali i konkretne rezultate imale akcije poput Sablje ili Balkanskog ratnika.
Slučajevi se lakše pamte
Davanje kodnih naziva policijskim akcijama nije samo uobičajena praksa na ovim prostorima, nego se to radi u skoro svim zemljama svijeta iz mnogo razloga, ponajprije praktičnih. Slučajevi se lakše pamte, do podataka se jednostavnije dolazi, sudionici u akciji se jednostavnije orijentiraju i grupiraju, a osumnjičenici shvate da su bili predmet istrage tek kad im se stave "lisice" na ruke, piše Al Jazeera Balkans.
Živopisna imena
Iskustva izvjestitelja koji prate slučajeve iz područja crne kronike u Hrvatskoj potvrdit će kako ime akciji može dati bilo tko iz tima istražitelja, zapovjednik akcije, čak i ravnatelj policije, te državni odvjetnik osobno. Bivši je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić svojedobno imenovao akciju prodaje i kupnje ispita na fakultetima, nazvavši je Indeks.
Posebice su maštovita imena imali predmeti iz područja djelovanja Ureda za subijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), pa je Hrvatska imala akcije Gruntovec, po uzoru na popularnu seriju Gruntovčani ili Maestro, u kojoj je glavni osumnjičeni bio poznat kao osoba koja snima kancone ili, pak, Tunel, koja je imala osumnjičene za višestruko bojanje tunela na autocesti.
"Ne znam tko daje imena akcijama, ali moram priznati da su stvarno živopisna, pa je nama sudskim izvjestiteljima i ostalim kroničarima 'crnih zbivanja' često lakše pratiti određeni slučaj pod određenim 'kodnim imenom'", priznaje Ana Raić-Knežević, novinarka Novog lista i predsjednica Zbora sudskih izvjestitelja u Hrvatskom novinarskom društvu.
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/kako-nastaju-kodna-imena-policijskih-akcija
