Svijet je u šoku nakon Trumpova "Dana oslobođenja", a američki predsjednik ne pokazuje nikakav znak odustajanja od svojih planova oko carinske politike niti zabrinutost zbog golemih gubitaka na Wall Streetu, koji su već izbrisali gotovo 6.000 milijardi dolara vrijednosti američkih dionica.
Analitičari Deutsche Bank istaknuli su da je ovo najveći poremećaj otkako je "Richard Nixon skinuo Ameriku sa zlatnog standarda 1971. godine".
"To predstavlja najveći šok za globalni trgovinski sustav od kolapsa Bretton Woodsa 1971. i predstavljat će najveće povećanje poreza za američke potrošače od Zakona o kontroli prihoda i rashoda iz 1968. koji je stupio na snagu tijekom Vijetnamskog rata", poručili su iz Deutsche Bank.
Prekretnica u ekonomskoj povijesti
Nixonova objava 1971. godine - da SAD više neće mijenjati dolare koje drže strane Vlade za zlato - bila je prekretnica u ekonomskoj povijesti i imala je trajne posljedice, piše Larry Elliott za The Guardian.
Valovi šoka zbog odluke Washingtona da prekine vezu sa zlatom talasali su se desetljećima. Stvaranje eura, nestajanje proizvodnje u SAD-u, dolazak kriptovaluta i sposobnost središnjih banaka da tiskaju naizgled neograničene količine novca - svemu tome može se pratiti trag do kolovoza 1971.
Nixon nije imao mnogo izbora jer se sustav međunarodnog gospodarskog upravljanja uspostavljen u Bretton Woodsu 1944. raspadao. Prema sporazumu, valute poput funte, francuskog franka i njemačke marke bile su vezane za dolar po fiksnom tečaju. Kako bi se osigurala stabilnost sustava, dolar je fiksiran za zlato po tečaju od 35 dolara za uncu. Svaka zemlja koja je stvorila zalihe dolara ostvarujući trgovinski suficit sa SAD-om mogla bi ih zamijeniti za zlato.
Odluka da zatvori 'zlatni prozor'
Rezerve zlata u trezoru Fort Knoxa brzo su se iscrpile i Nixon je konačno odbio vrijeme u sustavu Bretton Woods nekoliko dana nakon što je brod francuske mornarice stigao s Manhattana s naredbom Georgesa Pompidoua da vrati u domovinu zlato koje su držale Federalne rezerve.
Nixon je inzistirao na tome da je njegova odluka da zatvori zlatni "prozor" privremena, ali očito nije bila. To je bilo jednako značajno kao odluka Britanije da prekine vezu funte sa zlatom 40 godina ranije, u kolovozu 1931. To je signaliziralo kraj klasičnog zlatnog standarda iz 19. stoljeća. Nixonova odluka bila je dokaz da je vrijeme za njegovu zamjenu isteklo.
Milton Friedman i drugi monetaristički ekonomisti bili su oduševljeni. Rekli su da će ukidanje fiksnih tečajeva donijeti veću stabilnost i nisku inflaciju jer će o vrijednosti valuta odlučivati financijska tržišta, uvodeći disciplinu koja će vlade održati poštenima.
Stvari izmakle kontroli
Stvari nisu baš tako funkcionirale. Bez dolara kao okosnice međunarodnog sustava, inflatorni pritisak koji se stvarao kasnih 1960-ih pojačao se. Naftom se trguje u dolarima, pa je jedna od posljedica devalvacije američke valute bila da su zemlje koje proizvode sirovu naftu dobivale manje za svaki barel koji su pumpali. Nimalo iznenađujuće, podigli su cijene. Nešto više od dvije godine nakon Nixonove objave, globalno je gospodarstvo pogodilo četverostruko povećanje cijene nafte.
SAD i druge zapadne zemlje teško su se nosile s inflatornim šokom. Profitabilnost poduzeća je patila, što je potaknulo tvrtke da presele svoje proizvodne pogone u dijelove svijeta gdje su troškovi rada bili jeftiniji.
U vrijeme kad je SAD krajem 1970-ih počeo poduzimati drakonske korake za obuzdavanje inflacije, kineski lider Deng Xiaoping pokretao je reforme koje će Kinu pretvoriti iz ekonomske zabiti u industrijsku supersilu.
Pedeset godina nakon kolapsa sustava Bretton Woods, Kina je postala veća prijetnja SAD-u nego što je Sovjetski Savez ikada bio.
Ideja o globalnoj valuti
Godine 2019., dok je bio guverner Banke Engleske, Mark Carney iznio je ideju o globalnoj digitalnoj valuti, uz potporu niza središnjih banaka, kao zamjenu za dolar. Carney je rekao da bi njegov plan pomogao stabilizirati financijska tržišta uznemirena trgovinskim i valutnim sporovima. Vjerovao je u pomak u sustavu u kojem bi valute bile poduprte nečim opipljivim (zlatom) u sustav u kojem bi valute bile virtualne.
Događaji od prije pola stoljeća doveli su do brzog porasta trgovine valutama. Devizna tržišta mogu biti divlja i nepredvidiva mjesta. Vlade, kako je istaknuo Carney, pokušavaju osigurati konkurentsku prednost manipuliranjem svojim valutama i protekcionističkom trgovinskom politikom.
Jedan od načina da se to postigne je kvantitativno popuštanje, proces kojim središnje banke stvaraju novac kupnjom obveznica. Trilijuni dolara, eura, funti i jena upumpani su u globalno gospodarstvo tijekom proteklog desetljeća. Prije nego što su postale ultimativna špekulativna igra za financijske ulagače, obrazloženje za kriptovalute kao što je bitcoin bilo je to što one predstavljaju zaštitu od rasipnosti središnjih banaka.
Nixon to nije znao 1971., ali 50 godina nakon njegove odluke svijet je postao mjesto nestabilnih financijskih tržišta, geopolitičkih napetosti, napuhanih cijena imovine osiguranih niskim kamatama i QE-om.
Zanimljivo, predsjednik Donald Trump - koji upravo pokušava izvesti dramatičan zaokret američkog gospodarstva i vratiti proizvodnju u okrilje SAD-a - prije točno mjesec dana govorio je na samitu Bijele kuće o kriptovalutama, i to dan nakon što je uspostavio američku rezervu bitcoina.
Predsjednik SAD-a Donald Trump govori na samitu o digitalnoj imovini Bijele kuće u Bijeloj kući 7. ožujka 2025. u Washingtonu, DC. Summit, koji dolazi dan nakon što je Trump uspostavio američku rezervu bitcoina
Trump je okupio stručnjake iz industrije i zakonodavce u razgovorima o strukturi tržišta, propisima i usvajanju kriptovaluta te je potpisao izvršnu naredbu za uspostavu strateške rezerve bitcoina i zalihe digitalne imovine SAD-a, pozicionirajući zemlju kao lidera među državama u vladinoj strategiji digitalne imovine.
Prvi kripto samit u Bijeloj kući
Kako je izvijestila Bijela kuća, strateška Bitcoin Rezerva kapitalizirat će se bitcoinom u vlasništvu Ministarstva financija koji je oduzet u sklopu kaznenog ili građanskog postupka oduzimanja imovine. Druge agencije će procijeniti svoje zakonske ovlasti za prijenos bilo kojeg bitcoina u vlasništvu tih agencija u Stratešku Bitcoin Rezervu.
Bijela kuća je izvijestila da SAD neće prodavati bitcoin položen u stratešku rezervu, koja će se održavati kao skladište rezervnih sredstava. Navodi se i da su ministri riznice i trgovine ovlašteni razviti proračunski neutralne strategije za stjecanje dodatnih bitcoina, pod uvjetom da te strategije ne nameću dodatne troškove američkim poreznim obveznicima.
Uspostavljena je i zaliha digitalne imovine SAD-a, koja se sastoji od digitalne imovine. Vlada neće steći dodatnu imovinu za zalihu digitalne imovine SAD-a osim one dobivene kroz postupke oduzimanja, navodi se, kao i da ministar financija može odrediti strategije za odgovorno upravljanje, uključujući potencijalnu prodaju iz zaliha digitalne imovine SAD-a.
Agencijama se nalaže da moraju dostaviti potpuno računovodstvo svoje digitalne imovine tajniku Ministarstva financija i predsjedničkoj radnoj skupini za tržišta digitalne imovine.
Ova Naredba osigurava strateški pristup upravljanju digitalnom imovinom pod kontrolom SAD-a.
Izvorni Bitcoin kao 'digitalno zlato'
Bijela kuća također navodi da se izvorna kriptovaluta bitcoin naziva "digitalnim zlatom" zbog svoje oskudnosti i sigurnosti, jer nikada nije bio hakiran. S fiksnom zalihom od 21 milijuna kovanica, postoji strateška prednost biti među prvim nacijama koje su stvorile stratešku Bitcoin Rezervu.
Sjedinjene Države trenutačno drže značajnu količinu bitcoina, ali nisu maksimizirale svoju stratešku poziciju kao jedinstvene pohrane vrijednosti u globalnom financijskom sustavu.
Na stranicama Bijele kuće navodi se i da je preuranjena prodaja bitcoina američke porezne obveznike već koštala preko 17 milijardi dolara te da se izvršnom naredbom počinje rješavati trenutačno nepovezano postupanje s kriptovalutama koje su oduzete od strane raznih federalnih agencija i koje su razbacane po njima.
Trenutačno ne postoji jasna politika za upravljanje tom imovinom, što dovodi do nedostatka odgovornosti i neadekvatnog istraživanja opcija za centralizaciju, osiguranje ili maksimiziranje njihove vrijednosti, navodi se i dodaje da će poduzimanje afirmativnih koraka za centralizaciju vlasništva, kontrole i upravljanja ovom imovinom unutar savezne vlade osigurat će pravilan nadzor, točno praćenje i kohezivni pristup upravljanju vladinim posjedima kriptovaluta.
Globalni lider kriptovaluta
Nadalje, na stranicama Bijele kuće piše da ovime Trump ispunjava svoje obećanje da će Ameriku postaviti kao globalnog lidera u kriptovaluti.
"Predsjednik Trump obećao je da će Sjedinjene Države učiniti "kripto prijestolnicom svijeta", naglašavajući potrebu prihvaćanja digitalne imovine za poticanje gospodarskog rasta i tehnološkog vodstva. U svom prvom tjednu na dužnosti, predsjednik Trump potpisao je izvršnu naredbu za promicanje vodstva Sjedinjenih Država u digitalnoj imovini kao što je kriptovaluta. Predsjednik Trump dosljedno se zalagao za napredan pristup kriptovaluti, izjavljujući: "Vrlo sam pozitivan i otvoren prema tvrtkama za kriptovalute i svim stvarima vezanim uz ovu novu i rastuću industriju. Naša zemlja mora biti lider na tom polju." Predsjednik Trump obećao je stvoriti stratešku rezervu bitcoina i zalihu digitalne imovine. Predsjednik Trump imenovao je "kripto cara" i domaćin je prvog ikada kripto samita u Bijeloj kući, što su samo neki od mnogih načina na koje ova administracija pokazuje svoju snažnu predanost ovoj digitalnoj imovini", piše na stranicama Bijele kuće.
POGLEDAJTE VIDEO: Trumpove carine su kap koja je prelila čašu: 'Imamo milijardera koji je kupi mjesto pokraj predsjednika'
