Administracija Donalda Trumpa predstavila je 13. veljače Plan poštenih i recipročnih tarifa (FRTP), koji prijeti narušavanjem globalnog trgovinskog sustava i uvođenjem nepredvidivih carinskih barijera. Iako financijska tržišta nisu odmah reagirala na ovaj prijedlog, njegove posljedice mogle bi biti izuzetno štetne za svjetsku ekonomiju, a posebno za Europu. Ako se plan provede, mogao bi izazvati recesiju u EU i dovesti do trgovinskog rata s nepredvidivim posljedicama, piše CER.
Što plan podrazumijeva?
Unatoč nazivu koji sugerira jednostavnu prilagodbu tarifa između SAD-a i njegovih trgovinskih partnera, Trumpov plan mnogo je širi i radikalniji. Prema izjavama Bijele kuće, tarife neće biti određene isključivo na temelju postojećih carina, već će se uzimati u obzir i niz drugih faktora. Među njima su trenutne carine na američki uvoz, porezi koje SAD smatra nepravednima ili diskriminatornima, uključujući europski PDV, kao i regulatorne prepreke, poput ekoloških i tehnoloških propisa. Osim toga, važnu ulogu imat će i valutne politike koje utječu na tržišne vrijednosti, kao i druge ekonomske mjere koje bi SAD mogao smatrati nepoštenima.
Najspornija je Trumpova interpretacija poreza na dodanu vrijednost (PDV), koji se u EU koristi za financiranje javnih usluga. Iako PDV nije trgovinska barijera, Trump ga tretira kao ekvivalent carini, što bi moglo rezultirati tarifama od najmanje 20 posto na europske proizvode.
Moguće posljedice za EU
Ako SAD uvede dodatne tarife, europski izvoz u Ameriku mogao bi pasti za 200 milijardi dolara godišnje, što je oko 1 posto BDP-a EU. Industrije poput automobilske, tehnološke i farmaceutske bile bi najteže pogođene.
Uz to, ako Trump proširi tarife na regulatorne barijere poput GDPR-a i Zakona o digitalnim tržištima, ekonomski učinak mogao bi biti još ozbiljniji. S obzirom na slabu gospodarsku situaciju u EU, ovakav udar mogao bi dovesti do recesije, dok bi istovremeno jak američki dolar dodatno narušio konkurentnost europskog izvoza.
Također, Trumpov plan praktički bi ukinuo američku suradnju s WTO-om, jer bi carine postale nepredvidive i promjenjive u skladu s političkim odlukama Bijele kuće.
Kako EU treba odgovoriti?
S obzirom na ozbiljnost situacije, Europa mora kombinirati diplomatske napore i čvrste protuodgovore kako bi zaštitila svoje ekonomske interese.
Diplomatski pristup - EU treba pokušati izbjeći trgovinski rat kroz pregovore koji su za Uniju najbolje rješenje. Ponuda povećanog uvoza američkog ukapljenog plina (LNG) i vojne opreme mogla bi biti diplomatski signal dobre volje. Također, EU bi mogao pokazati spremnost na tehničke prilagodbe u regulativi, bez odustajanja od temeljnih pravila zaštite tržišta i privatnosti.
Protuodgovor i zaštita interesa - ako Trump nastavi s agresivnim tarifama, EU mora odgovoriti odlučno i proporcionalno. Ključne mjere uključuju aktivaciju Anti-Coercion Instrumenta (ACI) – mehanizma koji omogućava EU da odgovori na ekonomsku prisilu putem tarifa, ograničenja trgovine uslugama, javne nabave i intelektualnog vlasništva.
Ciljanje politički osjetljivih američkih industrija, poput poljoprivrede (npr. sok od naranče iz Floride), motocikala (Harley-Davidson) i modne industrije (traperice), kako bi se izvršio politički pritisak na Trumpovu administraciju.
Ograničavanje poslovanja tvrtki povezanih s Trumpovom administracijom, poput SpaceX-a ili Tesle, kroz restrikcije na europskom tržištu.
Diverzifikacija trgovinskih odnosa - EU mora smanjiti ovisnost o američkom tržištu kroz jačanje trgovinskih odnosa s Latinskom Amerikom (Mercosur), Indijom i Velikom Britanijom. Također, unutarnje reforme, poput uklanjanja trgovinskih prepreka unutar EU, mogu povećati otpornost europskog gospodarstva.
POGLEDAJTE VIDEO: Trump je objavio video Gaze s egzotičnim plažama, neboderima i zlatnim kipom samog sebe
