Jimmy Carter postavlja novi rekord, 1. listopada na svoj rođendan postao je prvi američki predsjednik koji je doživio troznamenkasti broj godina.
Te će godine doživjeti sve više Amerikanaca u godinama koje dolaze i to je nešto za što američka mreža socijalne sigurnosti nije spremna, piše CNN.
Carterov post-predsjednički mandat započeo je 1981. nakon što je izgubio na ponovnom izboru kada je imao 56 godina, bio je premlad za socijalno osiguranje i medicinsku skrb.
Vrlo duga, nevjerojatna mirovina
Carter nije posvetio svoj postpredsjednički život sjedenju u korporativnim odborima i skupljanju honorara za govore, kao što su to učinili drugi nedavni predsjednici. Carter je zaprljao ruke gradeći kuće, preuzeo mirovne misije na Kubi i Bliskom istoku, pregovarao o oslobađanju talaca, živio u svom rodnom gradu, predavao u nedjeljnoj školi i na fakultetu, pisao knjige i osvajao Grammyje. Njegovo potpredsjedništvo je bilo, neosporno, najduže, najpravednije i najproduktivnije u povijesti, iako su postpredsjednički napori Johna Quincyja Adamsa protiv ropstva u Kongresu zaslužni za počasni spomen.
U gotovo 44 godine otkako je napustio ured, Carter je pomogao iskorijeniti gvinejskog crva, parazita koji je zarazio oko 3,5 milijuna ljudi sredinom 80-ih i samo 14 u 2023. , prema The Carter Centru. Prošle su 22 godine otkako je 2002. dobio Nobelovu nagradu za mir, baš u trenutku kada su se SAD pripremale za rat u Iraku. Carter je također posjetio Kubu te godine. Prošlo je devet godina otkako je Carter na konferenciji za novinare objavio da mu je dijagnosticiran rak mozga i da možda neće još dugo živjeti.
"Imao sam prekrasan život. Spreman sam na sve i veselim se novoj avanturi. To je u rukama Boga, kojemu se klanjam", rekao je Carter u 40-minutnom obraćanju prepunom emocija.
Do prosinca 2015. Carter je objavio da je nakon liječenja rak nestao. Prošlo je devet godina otkako je Carter objavio autobiografiju "Puni život: Reflections at Ninety." Za koju je osvojio svoju drugu nagradu Grammy. Nekoliko godina kasnije osvojit će i treći. Prije sedam godina je bio hospitaliziran zbog dehidracije u Winnipegu u Kanadi, gdje je bio na otvorenom i dalje radeći za Habitat for Humanity, organizaciju s kojom je dugo surađivao. Treći Grammy osvojio je 2019. kada je slomio kuk i našalio se da bi trebala postojati dobna granica za predsjednika jer ne bi mogao raditi taj posao s 80. To je bila i godina kada je napunio 95 i postao najdugovječniji američki predsjednik, prestigavši Georgea W. Busha. Pred dvije godine je Carter primljen u bolnicu, a prije godinu dana mu je umrla supruga Rosalynn. Vjenčali su se 1946. godine.
Velik broj stogodišnjaka i socijalna skrb
Očekuje se da će se populacija 100-godišnjaka u nadolazećim desetljećima učetverostručiti, prema Pew Research Centeru. U siječnju je procijenjeno da je trenutačni broj stogodišnjaka oko 101.000 i da će se ta brojka povećati na oko 422.000 u roku od 30 godina, što je malen, ali rastući dio stanovništva SAD-a, kako se prosječna dob povećava, a stopa nataliteta opada.
CNN-ova Eva Rothenberg prije godinu dana pisala je o izazovima s kojima će se mnogi Amerikanci suočiti kasnije u životu jer će živjeti dulje, pri čemu će više od polovice starijih Amerikanaca vjerojatno trebati dugoročnu skrb u budućnosti – nešto što si mnogi neće moći priuštiti i što nije pokriveno Medicareom, saveznim programom zdravstvenog osiguranja koji primarno koristi starijim Amerikancima.
Carter je 1977. godine potpisao zakon koji je povećao poreze za plaćanje socijalnog osiguranja i promijenio način na koji se obračunavaju naknade za mlađe ljude, što je trebalo pomoći financijama programa. Kasnije, 1980., Carter je potpisao dodatne zakone za kontrolu rasta invalidnina. Na predsjedničkim izborima 1980., koje je Carter naposljetku izgubio od Reagana, dugoročna održivost socijalnog osiguranja i zdravstvene zaštite bila je glavno pitanje kampanje i istaknuto mjesto u raspravama. I to s dobrim razlogom: dugoročna održivost programa mreže socijalne sigurnosti, unatoč zakonu koji je Carter potpisao 1977., još uvijek je bila ozbiljno upitna.
"Evo ga opet", rekao je Regan prezirno Carteru u predsjedničkoj debati, zanijekavši da se on protivio samoj ideji Medicarea. Reagan je rekao da se jednostavno protivio verziji koja je postala zakon. Reagan je, unatoč svom prethodnom protivljenju programima sigurnosne mreže, obećao tijekom kampanje da će se brinuti o njihovim financijama. Carter je, s druge strane, govorio o stvaranju novog nacionalnog plana zdravstvenog osiguranja, što ostaje san mnogih demokrata.
Kao predsjednik, nakon što je prvo neuspješno predložio smanjenje naknada, Reagan je sastavio komisiju, kojom je predsjedao Alan Greenspan, koja je predložila popravke od kojih su neke konačno postale zakonom 1983. , i to ni trenutka prerano. Socijalno osiguranje bilo je mjesecima ili tjednima udaljeno od mogućnosti isplate punih naknada 1983., prema Kongresnoj službi za istraživanje.
Izmjene socijalnog osiguranja iz 1983. uključivale su, na primjer, računanje nekih naknada iz socijalnog osiguranja kao oporezivi prihod i postupno povećanje dobi za umirovljenje sa 65 na 67 godina. Povećanje je još uvijek u tijeku više od 40 godina kasnije. Izmjenama i dopunama iz 1983. puna dob za umirovljenje je 67 godina za osobe rođene 1960. ili kasnije. Dakle, tim starijim osobama ostaje još nekoliko godina, iako ljudi mogu otići u prijevremenu mirovinu uz smanjenu naknadu.
Taj zakon iz 1983., donesen na početku Carterova vrlo ranog i dugog političkog umirovljenja, bio je posljednja velika strukturna promjena koja se bavila solventnošću socijalnog osiguranja. Bilo je češćih podešavanja i velikih promjena u Medicareu. Sada se programi mreže socijalne sigurnosti ponovno kolebaju oko nesolventnosti. Socijalno osiguranje neće moći isplaćivati puna davanja za nešto više od desetljeća, prema vladi. Medicare ima mrvicu više vremena. Danas postoje novi pozivi da se postupno povisi dob za odlazak u mirovinu ili povećaju porezi koji financiraju socijalno osiguranje, a koji se odnose samo na prvih 168.600 dolara prihoda.
Kao i 1970-ih i 1980-ih, promjene će zahtijevati ozbiljnu raspravu na svim stranama problema. To je rasprava koju malo ljudi vodi u ovom trenutku. Niti jedan od ovogodišnjih predsjedničkih kandidata ne govori mnogo o dugoročnom financiranju ovih programa. Zapravo, jedan od glavnih prijedloga Donalda Trumpa je ukidanje oporezivanja naknada socijalnog osiguranja koje su Reagan i zastupnici uveli 1983. Potpredsjednica Kamala Harris ima nejasan plan nametanja novih poreza bogatima.
POGLEDAJTE VIDEO: Nakon novog neuspjelog atentata: 'Sljedbenici će reći - Netko iznad želi da Trump vodi SAD'
