Prošlo je netom godinu dana od potonuća tegljača Bourbon Rhode na kojem je stradao i hrvatski kapetan Dino Miškić, a istraga u Luksemburgu možda je otkrila uzrok nesreće koja se dogodila 26. rujna 2019.
Administracija tehničkih istraga Vlade Luksemburga, zemlje pod čijom je zastavom plovio Bourbon Rhode, objavila je dokument s rezultatima dijela istrage o razlozima potonuća u Atlantskom oceanu tijekom tranzitnog putovanja od Las Palmasa do Gvajane.
Kako prenosi Morski.hr, istraga je još u tijeku, no u dokumentu koji je izdan kao preporuka svim ostalim tegljačima ovog tipa, ističe se sigurnosni problem koji zahtijeva hitnu sigurnosnu akciju! Riječ je o tzv. raljama.
Sigurnosna obavijest Ministarstva transporta iz Luksemburga, izdana je pod oznakom LU-MA-SB/2020-001, 19. kolovoza 2020. godine, a javno objavljena na stranicama luksemburške Vlade 21. rujna.
„Bourbon Rhode“ je bio prekooceanski tegljač čija su zadaća bila sidrena rukovanja platformi. Bio je opremljen sistemom „shark jaws“ ugrađenog na zadnjem dijelu Z-drive porivnog odjeljenja da osigura lanac sidra ili sajle za vrijeme sidrenih operacija. Za vrijeme operacije, more s palube može nesmetano ući u vodonepropusno odjeljenje koje ima tri odvoda, postavljena u samom dvodnu istog odjeljenja. Kad nije u korištenju sustav „shark jaws“ je spušten u svoje kućište i vodoravan je s palubom. U spuštenoj poziciji šupljine oko navedenog sustava, omogućuju morskoj vodi da uđe u kućište.
Za vrijeme tegljačkih aktivnosti, proizvođač preporučuje održavanje sustava „shark jaws“ jednom tjedno. Jedna od zadaća tijekom održavanja je odstraniti inspekcijski poklopac na vertikalnoj strani i očistiti nakupljeni mulj, pijesak ili druge objekte iz vodonepropusnog odjeljenja – detaljno se navodi u dokumentu u kojem slijedi jasno pojašnjenje što je dovelo do potonuća broda.
Pri završetku održavanja, inspekcijski poklopac treba biti vraćen na mjesto, uz korištenje silikonskog brtvila. Kroz vrijeme, inspekcijski poklopac sustava „shark jaws“ na brodu „Bourbon Rhode“ je izgubio vodonepropusno svojstvo. Prodiruća morska voda s palube koja ulazi u vodonepropusno odjeljenje prolazi nesmetano kroz inspekcijski poklopac i skuplja se u kaljuži, na dnu Z-drive pogonskog postrojenja i može se ispumpati pomoću kaljužne pumpe.
Istraga je pokazala da unutar ovih nepovoljnih okolnosti i u kombinaciji s drugim sigurnosnim okolnostima, koji će biti naknadno otkriveni, količina morske vode koja je prodirala u vodonepropusno odjeljenje ga je vjerovatno napunila do te količine, da je neopaženo ili nekontrolirano kroz neki period vremena došlo do nesigurnog stanja broda. To je moglo dovesti do glavnog propuštanja morske vode, što je rezultiralo potapanjem broda – upozorava se u dokumentu koji donosi još jedno zabrinjavajuće otkriće.
Sigurnosni problem i kod drugih tegljača
Naime, analiza „Bourbona“ je ukazala i na druge tegljače iste vrste u toj floti s propuštanjem na području inspekcijskog poklopca vodonepropusnog odjeljenja za sidreno rukovanje.
Inspekcijskom analizom zaključuju da treba identificirati sve opasne radnje i strategije te otkloniti opasnost ili umanjiti povezani rizik. Hitni sigurnosni postupak preporuča se stavljanjem dodatne sigurnosne prepreke za obranu od rizika prodiranja morske vode na području inspekcijskog poklopca sistema za sidreno rukovanje.
S obzirom da istraga još traje i da se u ovom dokumentu navodi samo okolnost bitna za izbjegavanje drugih nesreća na plovilima, opremljenih istim ili sličnim sustavom, uskoro možemo očekivati i druga šokantna otkrića koja već ovim prerastaju u prvorazredni međunarodni skandal. Dokument će svakako pomoći u rasvjetljavanju okolnosti ove tragedije, koja će zasigurno, nakon službenog završetka istrage, nizom tužbi od strane obitelji nesretne posade, dobiti i svoj sudski epilog, piše Morski.hr.
