Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan zaprijetio je da će sazvati referendum o budućnosti pristupnog procesa Turske, dok Europska unija optužuje Ankaru da se ne drži svojih ključnih preuzetih obveza.
Do prekretnice je došlo nakon neuspjelog državnog udara 15. srpnja kada je Bruxelles ljutito kritizirao nemilosrdan obračun vlasti s pučistima i neistomišljenicima a Ankara je optužila Uniju da nije pokazala solidarnost.
Turska je formalno podnijela zahtjev za članstvom u Europskoj uniji 1987. a pristupni pregovori su počeli 2005. Njezina ambicija da postane dijelom EU-a datira još iz '60-ih godina.
Analitičari izjavljuju da unatoč svim problemima obje strane žele zadržati iluziju pristupnog procesa. Osim toga, Bruxelles je svjestan važnosti sporazuma s Turskom za smanjenje priljeva migranata u Europu.
Kraj polustoljetne želje za članstvom?
Turska vlada je priopćila da bi mogla predložiti vraćanje smrtne kazne, što je potez za koji je EU upozorio da bi označio trenutačni kraj pristupnih pregovora.
"Na njima je da odluče idu li dalje s Turskom ili bez nje", upozorio je Erdogan u listopadu.
Međutim, njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier, koji je posjetio Ankaru ovaj tjedan, rekao je da to nije odluka Europe ili europskih prijestolnica nego Turske.
Aykan Erdemir iz Zaklade za obranu demokracija sa sjedištem u Washingtonu rekao je da u Bruxellesu vlada "nevoljkost" glede prekida pristupnog postupka s Turskom.
"Nastavak europskog puta Turske smatra se jednim od posljednjih sredstava koje EU ima na raspolaganju za kontrolu Erdoganovog samovoljnog vladanja", kazao je.
Otkako su vlasti spriječile državni udar u srpnju, više od 110.000 sudaca, nastavnika, policajaca i službenika suspendirano je ili otpušteno, a 36.000 osoba uhićeno je u velikim čistkama koje je pokrenuo predsjednik Erdogan.
Među uhićenimaa su kolumnisti sekularnog dnevnika Cumhuriyeta i čelnici druge po veličini oporbene Narodne demokratske stranke (HDP).
Roy Karadag, politički analitičar sa Sveučilišta u Bremenu, smatra da taj obračun vlasti zapravo znači "kraj turskog pristupnog procesa".
No, barem prema vani se čini da čelnici EU-a žele nastavak tog procesa. Samo je Austrija na sastanku ministara vanjskih poslova ovog tjedna predložila njegovo zaustavljanje.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Federica Mogherini izjavila je da je "vrlo važno da kanali ostanu otvoreni između zemlje kandidata i partnera i EU-a".
Glasnogovornik predsjednika Ibrahim Kalin napisao je u listu Daily Sabah da je članstvo "strateški cilj" Turske i da pregovore treba ubrzati a ne zaustaviti.
Budućnost sporazuma o migrantima
Prošle godine Europa je bila suočena s najgorom migrantskom krizom od Drugog svjetskog rata kada je više od milijun ljudi bježeći od rata i siromaštva došlo u Europu. većinom preko Turske.
U pokušaju zaustavljanja tog priljeva Bruxelles i Ankara dogovorili su sporazum vrijedan šest milijardi eura prema kojemu će Turska uzeti natrag migrante u zamjenu za novac, ukidanje viza i otvaranje novih poglavlja u pristupnim pregovorima.
Soner Cagaptay, direktor Turskog programa u washingtonskom Institutu za bliskoistočnu politiku, rekao je da je Europska unija bolno svjesna da joj je potrebna Erdoganova suradnja u migrantskoj krizi.
Erdogan bi "mogao blefirati i otići od EU-a znajući da će EU doći k njemu na proljeće kada Egejsko more zatopli i ponovno krenu izbjeglice", kazao je.
