"Smatram da predstavnici Republike Hrvatske nemaju pravu analizu i informaciju, da 'naslijepo' prate i podržavaju ono što od njih traži vodstvo Hrvatskog narodnog sabora (HNS). To su nejasni, difuzni stavovi o nekakvim federalizacijama, o pravu Hrvata da vitalni nacionalni interes prošire i primjene na svako pitanje kojim se parlamenti bave, dakle da blokiraju, bez obrazloženja, šta god hoće i kad god hoće i slično. Ne vjerujem da će ozbiljni političari europskog formata poput Andreja Plenkovića doista stati iza zahtjeva koji su protivni ustavu BiH, Daytonskom mirovnom sporazumu, europskim i općenito demokratskim standardima", kazao je Izetbegović.
Konstatacije o ugroženosti Hrvata u BiH odbacio je kao neutemeljene ističući kako to "nije istina", a sve je obrazložio tvrdnjom kako su hrvatski predstavnici u tijelima vlasti znatno više zastupljeni nego što Hrvati u postocima sudjeluju u ukupnom broju stanovnika.
Nije zadovoljan odnosom stranke SDA i HDZ BiH
"Hrvati su odlično pozicionirani i na federalnoj i na državnoj razini. U strukturi vlasti na federalnoj i državnoj razini, a to je veliki broj vodećih pozicija i pozicija u nadzornim i upravnim odborima, Hrvati sudjeluju s 43 posto odnosno 33 posto, što je dvostruko više od postotka u ukupnom broju stanovnika u BiH. U Vijeću ministara BiH je također paritet, a odluke se donose konsenzusom. Federalnu vladu čini osam ministara Bošnjaka, pet ministara Hrvata i tri ministra Srbina, mada su Bošnjaci trostruko brojniji narod u Federaciji od Hrvata", kazao je Izetbegović.
Za odnose njegove Stranke demokratske akcije (SDA) i HDZ BiH ocijenio je kako bi mogli i trebali biti bolji i iskreniji u interesu države, a najvećoj hrvatskoj stranci u BiH predbacio je kako je te odnose pokvarila "stavljajući se u zaštitu kladioničarskog lobija", kao i stoga jer se nije potrudila naći rješenje za ustroj Mostara.
Komentirajući moguće izmjene izbornih pravila Izetbegović je kazao kako je model zaštite hrvatskih interesa od preglasavanja moguće naći kroz mehanizme koji bi djelovali na razini općina, a ne županija. U SDA smatraju kako bi se time riješio prigovor Hrvata da brojniji Bošnjaci mogu izabrati oba člana Predsjedništva BiH s teritorija Federacije BiH.
SDA spremna nastaviti razgovore
"SDA je spremna nastaviti razgovore na ovom modelu i izvršiti potrebne intervencije kada je u pitanju zastupljenost ostalih u Domu naroda PS BiH, i to bi bilo dovoljno i sve što je nužno kada je u pitanju presuda u predmetu Sejdić-Finci", kazao je Izetbegović.
Izetbegović je kazao kako je za cijelu BiH sada najvažnije nastojati provesti gospodarske reforme koje bi poboljšale ukupno stanje u zemlji, a intervencije u ustav i izborni zakon moguće su tek na minimalnoj razini odnosno onoliko koliko je to nužno da bi se provela presuda Europskog suda za ljudska prava koja glasi da se i predstavnicima nacionalnih manjina mora omogućiti kandidiranje za člana Predsjedništva BiH i za zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta. Kazao je kako je SDA spremna nastaviti razgovore na ovom modelu i izvršiti potrebne intervencije kada je u pitanju zastupljenost ostalih u Domu naroda.
Ne razmišlja o većim reformama
"Što se mene i Stranke demokratske akcije (SDA) tiče, u ovom mandatnom razdoblju nema govora o bilo kakvim širim reformama ustava BiH koje izlaze iz jasno definiranih okvira onoga što je nužno da se provede sudska odluka u predmetu' Sejdić-Finci' jer za takvo što ne postoji minimum konsenzusa između ključnih političkih aktera u BiH", kazao je Izetbegović.
Najavio je kako će se aktualna vlast do isteka mandata 2018. baviti isključivo provedbom gospodarskih i socijalnih reformi, izgradnjom infrastrukture, jačanjem vladavine prava i borbom protiv korupcije što su, prema njegovu sudu, ujedno pitanja koja su od životnog interesa za građane BiH.
"Otvaranje priče o širim ustavnim reformama bi preusmjerilo fokus s ovih prioritetnih životnih pitanja", kazao je bošnjački politički lider.
