Građani zemalja Europske unije u jesenskom istraživanju Eurobarometra kao najvažnije zadaće Europskog parlamenta izdvojili su borbu protiv klimatskih promjena i zaštitu ljudskih prava, priopćio je Europski parlament u utorak.
U istraživanju Eurobarometra objavljenom u utorak građani su se, prema ponuđenim temama, izjašnjavali o prioritetima rada Europskog parlamenta.
VEZANE VIJESTI:
- Većina Hrvata protiv Eura, brine ih imigracija i terorizam, nezaposlenost i ekonomska situacija
- Hrvatski građani vide ih više od prosjeka EU: Vlada kreće u borbu s lažnim vijestima
Ljudska prava, sloboda govora i rodna ravnopravnost temeljne EU vrijednosti
Parlametar, jesenska anketa Eurobarometra, donosi odgovore na pitanja o ključnim političkim zadaćama Europskog parlamenta, kao i o temeljnim vrijednostima koje institucija treba štititi. Kad je riječ o vrijednostima, uvjerljiva većina ispitanika izdvaja zaštitu ljudskih prava diljem svijeta (48%), slobodu govora (33%), rodnu ravnopravnost (31%) i solidarnost među članicama EU-a (33%), navodi se u priopćenju.
Unatoč značajnim razlikama među članicama u rangiranju važnosti određenih tema, ispitanici su prvi put na razini EU-a kao najvažnije pitanje kojim se zastupnici trebaju baviti izdvojili borbu protiv klimatskih promjena. Za gotovo trećinu građana (32%) to bi trebao biti prioritet u radu Parlamenta. Slijede: borba protiv siromaštva i društvene isključenosti (31%), te borba protiv terorizma i suzbijanje nezaposlenosti (24%).
U Hrvatskoj je borba protiv klimatskih promjena prioritetna zadaća Parlamenta za 23% ispitanika, a većina ipak daje prednost bavljenju pitanjima socijalne isključenosti; suzbijanju nezaposlenosti mladih (36%), te uspostavljanju pravih uvjeta za gospodarski rast (29%).
Tijekom prošle godine prosvjedi protiv klimatskih promjena, predvođeni uglavnom mladima, mobilizirali su milijune građana u EU-u i u svijetu. Parlametar potvrđuje prevladavajući osjećaj klimatske krize budući da većina ispitanika (52%) kao najveći ekološki problem izdvaja upravo klimatske promjene. Slijede: onečišćenje zraka (35%), onečišćenje mora (31%), te porast količine otpada i krčenje šuma (28%). Šest od deset Europljana vjeruje da su prosvjedi protiv klimatskih promjena utjecali na donošenje odgovarajućih političkih mjera na europskoj i nacionalnoj razini.
I u Hrvatskoj ispitanici kao dva najveća ekološka problema navode klimatske promjene (38%) i onečišćenje zraka (37%), a slijede: porast količine otpada (33%), onečišćenje rijeka, jezera i podzemnih voda (27%), nestašica pitke vode (26%), te gospodarenje industrijskim otpadom (25%). Na posljednjem mjestu ekoloških problema hrvatskih građana je zagađenje bukom (5%).
59 posto Europljana smatra da je članstvo u Uniji dobro za njihovu zemlju
Članstvo njihove zemlje u Europskoj uniji poduire 59 posto Europljana pa potpora građana europskom projektu ostaje na visokoj razini već treću godinu zaredom. Istraživanje rađeno za Europski parlament u listopadu pokazuje i rast broja građana zadovoljnih funkcioniranjem demokracije u Europskoj uniji: 52% (+3 postotna boda), a za pretpostaviti je da su pozitivan učinak na to imali europski izbori na koje je izašao veći broj birača.
Sve više hrvatskih građana (66%) kaže da je glas Hrvatske u EU-u važan
Ispitanici u Hrvatskoj, ukupno gledajući, zadovoljniji su funkcioniranjem demokracije u Uniji (51%), nego u njihovoj zemlji (33%). Većina hrvatskih građana ističe da njihov glas u EU-u ima težinu (61%), a raste i broj onih koji se slažu s tvrdnjom da se glas Hrvatske u EU-u računa (66%, što je porast od 9 postotnih bodova u odnosu na veljaču 2019.).
Europski građani smatraju kako Europski parlament treba imati važniju ulogu u budućnosti pa tako 58% ispitanika zagovara utjecajniji Parlament, što je porast od 7 postotnih bodova u odnosu na proljeće, te najveći rezultat od 2007. godine.
Većina građana želi više informacija o EU-u
Parlametar nudi dragocjeni uvid u EU teme koje zanimaju građane te u načine na koje bi se željeli uključiti u oblikovanje europskih politika. Tri četvrtine Europljana (77%) želi više informacija o radu europskih institucija, a kao ostala područja interesa izdvajaju: učinke EU zakonodavstva na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te aktivnosti Europskog parlamenta i zastupnika, navodi Europski parlament u piropćenju.
