Dvije najmoćnije ličnosti u borbi protiv pandemije susrele su se u srpnju tijekom zatvorenog virtualnog samita o tome kako omogućiti najsiromašnijim ljudima na svijetu da dobiju više cjepiva protiv bolesti covid-19, piše Bloomberg.
Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije, rekao je da postoji "šokantna neravnoteža" u opskrbi cjepivima. Rekao je da je neprihvatljivo da su proizvođači koji su težili najvišim cijenama u velikoj većini opskrbljivali bogate zemlje, a sada guraju treće doze za istu skupinu bogatih. "Iskreno, ne vidim predanost koju bih očekivao od vas", rekao je Tedros tvorcima cjepiva na samitu.
Izvršni direktor Pfizer Inc. Albert Bourla, čijom se čudesnom injekcijom cijepilo više od milijardu ljudi, odgovorio je da Tedros govori "emocionalno". "Zapravo, nisam emotivan", uzvratio je Tedros, naglašavajući da postoji hitna potreba da se više ljudi cijepi.
Nejednakost cijepljenja
Njihov dosad neobjavljen razgovor otkrio je neugodnu istinu: nejednakost cijepljenja nije se dogodila sama od sebe. Rezultat je to odluka korporativnih rukovoditelja i državnih dužnosnika. Gotovo godinu dana od trenutka kada su ljudi počeli primati prve doze cjepiva, zapadni proizvođači cjepiva i službenici javnog zdravstva još uvijek se bore pronaći zajednički jezik za zatvaranje jaza između nekih nacija; samo šest posto ljudi u Africi bilo je potpuno cijepljeno početkom studenoga. Ključna točka u tom nastojanju je tko ima pravo na kontrolu tajne formule cjepiva vrijedne milijarde dolara.
Široke implikacije današnje iskrivljene globalne ponude su jasne. Amerikanci i Europljani prepuni doza cjepiva počinju pandemiju gurati u prošlost, dok se koronavirus još uvijek širi velikim dijelom svijeta. Ipak, zahtjevi, rasprave i odluke koji su proizvođače cjepiva doveli do ove točke tek sada dolaze u fokus. Pfizer, Moderna, AstraZeneca i Johnson & Johnson počeli su prije godinu dana na sličnim osnovama – većinu svojih doza slali su u bogate zemlje, a ne u siromašne. Ali onda su krenuli drugim putevima, pokazuju podaci koje je prikupio londonski Airfinity.
Moderna, koja nikada prije covida nije proizvodila licencirane lijekove, sve donedavno samo je opskrbljivala bogatije zemalje, uglavnom zbog ograničenja izvoza i ranih obveza isporuke za SAD i Europu, rekao je glavni izvršni direktor Stephane Bancel za Bloomberg 1. studenoga. Jednodozno cjepivo Johnson & Johnson, koje je stiglo mjesecima nakon tri druga cjepiva, pokazalo se kao relativno mali igrač. AstraZeneca, koja se prvotno obvezala da će svoje cjepivo prodavati po proizvodnoj cijeni tijekom pandemije, brzo je povećala svoju opskrbu siromašnijim zemljama, uglavnom licenciranjem svoje formule proizvođaču u Indiji.
Zatim je tu bio Pfizer. Sa svojim njemačkim partnerom BioNTechom, tvrtkom sa sjedištem u New Yorku, proizvodi i distribuira najveću ponudu jednog od najučinkovitijih cjepiva, za koje se očekuje da će ove godine ostvariti prihod od 36 milijardi dolara. Podaci o distribuciji pokazuju da je Pfizer prvi izvor cjepiva protiv covida za najbogatije zemlje. Pfizer je dodatno učvrstio svoj status predvodnika u pandemiji kada je početkom studenoga objavio da je razvio pilulu protiv covida-19 koja je smanjila hospitalizacije i smrtne slučajeve za 89%. Nije precizirano kolika će biti cijena i kakva će biti distribucija, ali budući da je proizvodnja u bliskoj budućnosti ograničena, cjepiva ostaju središnje oružje protiv pandemije.
Posljednjih mjeseci Pfizer je počeo brzo povećavati isporuke cjepiva izvan najbogatijih zemalja. Od 7. studenoga tvrtka je isporučila više od 658 milijuna doza (od dvije milijarde isporučenih) u zemlje s niskim i srednjim dohotkom, priopćili su. Do kraja godine očekuje se da će ta brojka doseći 1,1 milijardu doza od oko tri milijarde proizvedenih.
Tajna formula cjepiva
Ipak, postoji jedna točka oko koje predsjednik uprave Pfizera ne nemjerava popustiti: tajna formula njegova cjepiva. Zemlje predvođene Indijom i Južnom Afrikom davale su prijedlog Svjetskoj trgovinskoj organizaciji da se odreknu prava intelektualnog vlasništva za cjepiva i tretmane protiv covida-19. Bourla, koji je prava intelektualnog vlasništva nazvao "krvlju privatnog sektora", bio je najglasniji među kolegama izvršnim direktorima u odupiranju pozivima da podijele svoju tehnologiju - iako zagovornici kažu da bi to u teoriji značilo da bi drugi mogli proizvesti više doza.
"Prijedlog za odricanje se temelji na netočnom shvaćanju da je pristup cjepivu ograničen zbog trenutne razine proizvodnje", rekao je Pfizer u izjavi u odgovoru na pitanja za ovu priču Bloomberga. "Industrija je već na dobrom putu da do sredine sljedeće godine proizvede dovoljno cjepiva za cijeli svijet."
Najava američke trgovinske predstavnice Katherine Tai početkom svibnja da će Bidenova administracija podržati odricanje od intelektualnog vlasništva donijela je udarac farmaceutskoj industriji, preokrenuvši desetljeća potpore u Washingtonu za zaštitu intelektualnog vlasništva. Unutar Pfizera to je pokrenulo prepirku, a rukovoditelji koji su održavali sastanke pitali su se kako je tvrtka mogla biti zaslijepljena tim pitanjem, tvrde ljudi upoznati sa situacijom.
Sljedeći mjesec, Pfizer je pristao prodati 500 milijuna doza po cijeni proizvodnje SAD-u za distribuciju u zemlje s niskim dohotkom, program koji se od tada udvostručio na milijardu doza. Nakon sklapanja tog ugovora, proizvođač je odustao od pregovora oko velikog novog ugovora o opskrbi s Covaxom, programom isporuke cjepiva u siromašnije zemlje koji podržava WHO. "Njihov pristup je bio, dopustite nam da kontroliramo zalihe i mi ćemo raditi sa zemljama na povećanju donacija", kaže Brook Baker, profesor prava na Sveučilištu Northeastern, za Pfizer."Industrija zna da je odricanje prijetnja njihovu poslovnom modelu."
Bourlina poruka siromašnijim zemljama je da požure i kupe njegov proizvod - koji prodaje na kliznoj skali. Za bogatije zemlje, Bourla je usporedio cijenu jedne doze s cijenom obroka za van, odnosno oko 20 dolara. To je upola manje za zemlje sa srednjim dohotkom, a po cijeni proizvodnje za ostale. "Trebali bi dati svoje narudžbe za 2022.", rekao je Bourla u intervjuu za Bloomberg TV 2. studenoga. Upitan uzima li u obzir njegova raspodjela cjepiva učestalost covida u nekoj zemlji, odgovorio je negativno. "Uzimamo u odnosu na to koliko doza imamo i tko ih želi dobiti", rekao je. "Većina rasprava trenutno se vodi sa zemljama srednjeg i visokog dohotka. Uglavnom s visokim prihodima."
Kritika Pfizerovog pristupa dolazi nakon onoga što se može opisati samo kao izniman napor da se razvije prijeko potreban lijek. Od prvih dana pandemije, tvrtka sa sjedištem u New Yorku uložila je sve što je imala u pronalaženje učinkovitog cjepiva - a onda je to učinila u rekordnom roku, što je nedvojbeno jedno od najvećih i najbržih znanstvenih otkrića u povijesti.
Kockanje se isplatilo
Bez Bourle na čelu, to se možda ne bi dogodilo. Kao izvršni direktor, odvažno se kockao u partnerstvu s BioNTechom kako bi razvio cjepivo koristeći po prvi put tehnologiju mRNA, nazvavši ga Project Lightspeed. Rekao je svima u tvrtki da potroše što god je potrebno da pronađu djelotvorno cjepivo. Čak je dao zeleno svjetlo za izgradnju Pfizerova vlastitog visokotehnološkog sustava isporuke kako bi osiguralo da doze, koje su se morale držati na minus 70 stupnjeva Celzija, ostanu stabilne i budu spremne na masovno isporučivanje.
Pobjeda u toj okladi učinila je Pfizer, po mnogim mjerilima, prvim u svjetskoj utrci cjepiva protiv COVID-a. Prvu injekciju odobrila je zapadna agencija za lijekove, a cjepivo tvrtki donosi najveći prihod i dobit (20 milijardi dolara dobiti prije oporezivanja 2021., uključujući 50% udjela koji ide BioNTechu, prema procjenama Bloomberg Intelligencea). Bilo je to i prvo cjepivo odobreno za booster doze. Krajem listopada postalo je prvo cjepivo odobreno u SAD-u za djecu mlađu od 12 godina.
Analitičari očekuju da će Moderna, koja će generirati manje od polovice Pfizerovog prihoda od cjepiva protiv COVID-a, ove godine zaraditi 12,2 milijarde dolara prije oporezivanja. Johnson & Johnson se obvezao da će svoja cjepiva prodavati bez dobiti tijekom pandemije. AstraZeneca je 12. studenoga prešla na profitni model, rekavši da pandemija prelazi u "endemsku" fazu.
Pfizer je rekao da su njegovi prvi poslovi tijekom pandemije uglavnom bili sa zemljama s višim dohotkom, djelomično zato što su manje bogate zemlje odlučile naručiti cjepiva od drugih tvrtki. "Spremnost zemlje" također predstavlja prepreku za siromašnije zemlje, rekao je Pfizer, uključujući sposobnost rukovanja dozama na ultra niskim temperaturama, kao i "probleme s potražnjom i povjerenjem u cjepivo".
Kada se dogovori finaliziraju, stvarna proizvodnja i premještanje bočica može potrajati. Od doza koje je Pfizer obećao prodati SAD-u radi preraspodjele u inozemstvo, nekih osam od 10 doza se ne planira isporučiti sve do sljedeće godine. Moderna je 3. svibnja postigla dogovor s Covaxom o isporuci čak 500 milijuna doza, no većina će biti isporučena također sljedeće godine.
Različiti modeli
Indija i Južna Afrika uvidjele su da se taj nesrazmjer pojavljuje mnogo prije početka cijepljenja. U listopadu 2020. susponzorirali su prijedlog u WTO-u o privremenom odricanju od prava na intelektualno vlasništvo. Dok je Bourla predvodio javnu opoziciju tom nastojanju, suparnici su se manje suprotstavljali. Moderna je obećala da neće provoditi svoje patente povezane s COVID-om 19 tijekom pandemije. AstraZeneca je podržala takozvani model “trećeg puta” koji se temelji na neprofitnim cijenama i licenciranim prijenosima tehnologije proizvođačima diljem svijeta. Johnson & Johnson je slijedio sličan pristup, pregovarajući o proizvodnim ugovorima za svoje cjepivo u Južnoj Africi i Indiji, iako je proizvodnja bila daleko manja.
Tradicija Svjetske trgovinske organizacije u donošenju odluka konsenzusom čini ideju o odricanju dugotrajnom, ali izgledi su smanjeni s najavljenom potporom SAD-a u svibnju. Od tada je slijedilo isti put nekoliko drugih zemalja. Više od 120 zemalja sada kaže da podržavaju ili službeno sponzoriraju izuzeće, o čemu će se raspravljati na ministarskom sastanku WTO-a koji počinje krajem ovog mjeseca. Europska unija se tome protivi i umjesto toga je iznijela niz mjera za koje tvrdi da će omogućiti zemljama u razvoju korištenje postojećih trgovinskih alata za proširenje svojih proizvodnih kapaciteta. Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska i Norveška također su se usprotivile tom prijedlogu.
Tai je novinarima 10. studenoga rekao da će SAD pogurati prijedlog izuzeća na ministarskom sastanku, nazvavši ga "vrlo snažnom porukom zemalja u razvoju iz WTO-a da im je potrebna pomoć u ovoj pandemiji".
Farmaceutske tvrtke tvrde da ukidanje ograničenja intelektualnog vlasništva neće pomoći bržem cijepljenju ljudi. Na brifingu za novinare 7. rujna u organizaciji Međunarodne federacije farmaceutskih proizvođača sa sjedištem u Ženevi, Bourla i njegovi kolege rekli su da nema potrebe odricati se prava intelektualnog vlasništva na cjepiva jer industrija proizvodi dovoljno za sve.
“Ako dopustite sadašnjoj industriji, našoj sadašnjoj industriji, da naporno radi i učini ono što treba, kao što je Albert [Bourla] nagovijestio, mislim da će to biti dovoljno.” rekao je Paul Stoffels, glavni znanstveni direktor Johnson & Johnsona. Rekao je da je sadašnjim proizvođačima potrebna godina do 18 mjeseci da pogone dovedu do punog kapaciteta s novim cjepivima protiv COVID-a koristeći postojeće znanje. “Različitim će tvrtkama trebati puno dulje”, rekao je. Na brifingu je Bourla, kao što je to činio i od tada, pozvao zemlje da izdaju svoje narudžbe.
U WHO-u je Tedros pažljivo promatrao. "Bio sam zgrožen", rekao je sljedeći dan na brifingu za novinare. "Neću šutjeti kada tvrtke i zemlje koje kontroliraju globalnu ponudu cjepiva misle da bi se siromašni u svijetu trebali zadovoljiti ostacima."
Nije jednostavna formula
Tajna formula koju Bourla štiti puno je kompliciranija od jednostavnog recepta. Pfizerovo cjepivo ima više od 280 materijala koje proizvode dobavljači u 19 zemalja, od kojih su mnogi zaštićeni u ovom ili onom obliku. Da bi proizvođač proizveo cjepivo, morao bi pregovarati o više licenci za odricanje od zaštite svega, od lipida do mRNA niti i poslovnih tajni koje se koriste u proizvodnom procesu. Prijedlog za odricanje teoretski bi to mogao učiniti u jednom potezu.
Prijetnja takvim sveobuhvatnim odustajanjem potaknula je neke proizvođače da pokrenu to pitanje tijekom pregovora o prodaji cjepiva. U Južnoj Africi, Pfizer i Johnson & Johnson vršili su pritisak na dužnosnike da odustanu od kampanje za odustajanje tijekom višemjesečnih pregovora o uvjetima ugovora o opskrbi, prema dvoje ljudi upoznatih s raspravama. Bloomberg je prvi put izvijestio o zahtjevima u travnju. Oba proizvođača lijekova odbila su komentirati pitanja o tim pregovorima s državom.
Isporuke u neke zemlje s niskim i srednjim dohotkom također su bile odgođene zbog zahtjeva tvrtki da budu zaštićene od bilo kakvih obveza povezanih s cjepivima. Dok su svi proizvođači cjepiva tražili neku vrstu zaštite od štete, Pfizer se istaknuo tražeći od nacija da se odreknu pravnih sredstava protiv njega za sve negativne posljedice cjepiva, uključujući greške u proizvodnji ili nemar, prema intervjuima s dužnosnicima, dokumentima i ugovorima.
Ti zahtjevi, postavljeni od zemalja uključujući Argentinu, Brazil, Kolumbiju i Indiju, tražili su pravni imunitet sličan onom koji Pfizer uživa u SAD-u. od kaznenog progona i tužbi, te je zahtijevao da se sporovi reguliraju zakonom države New York. Nasuprot tome, AstraZeneca je pristala rješavati sve sporove na kolumbijskim sudovima i nije tražila od vlade da se odrekne suverenog imuniteta.
Tadašnji ministar zdravstva Južne Afrike Zweli Mkhize izdvojio je Pfizerovo inzistiranje da vlada stavi kolateral za pokriće potraživanja kao razlog odgode potpisivanja ugovora, što je i učinila u travnju. “Našli smo se u neizvjesnoj poziciji da moramo birati između spašavanja života naših građana i rizika stavljanja imovine zemlje u ruke privatnih tvrtki”, napisao je u pismu parlamentu od 14. travnja.
Pošteni uvjeti
Za Indiju, koja ima treći najveći službeni broj smrtnih slučajeva od COVID-a u svijetu, zahtjevi za potpunom odštetom omeli su pregovore o opskrbi cjepiva s Pfizerom, Modernom i Johnson & Johnsonom, prema N.K. Arora, voditeljicom indijske nacionalne tehničke savjetodavne skupine za cijepljenje. "Želimo imati bilo koja cjepiva koja možemo dobiti", kaže Arora. “Ali uvjeti bi trebali biti pošteni.”
Pfizer je u priopćenju naveo da traži odštetu i zaštitu od odgovornosti u svim svojim ugovorima, te da je tvrtka zatražila oduzimanje suverenog imuniteta kako bi imala mogućnost provođenja ugovora. Što se tiče Indije, zanijekao je da su zahtjevi o odšteti zaustavili pregovore o opskrbi. "Postojalo je i ima nekoliko čimbenika u igri u tekućim razgovorima", rekao je Pfizer. Johnson & Johnson nije izravno odgovorio na pitanje o pregovorima o opskrbi, iako je tvrtka rekla da vjeruje da će proizvodni partner u zemlji "biti važan dio naše globalne mreže opskrbnog lanca cjepiva protiv COVID-19". Moderna je odbila komentirati.
Farmaceutske tvrtke krenule su alternativnim putem u pokušaju da udovolje pozivu za proširenje distribucije – ali bez odustajanja od svojih prava na intelektualno vlasništvo – potpisivanjem dodatnih proizvodnih ugovora, bilo za flaširanje ili proizvodnju doza počevši od sljedeće godine.
U srpnju je Pfizer rekao da će 2022. godine početi puniti svoje lijekove u maloj južnoafričkoj tvrtki Biovac, s ciljem od 100 milijuna doza godišnje za Afričku uniju, ali plan ne uključuje proizvodnju mRNA supstance lijeka. U kolovozu je najavio sličan ugovor o punionici s brazilskom Eurofarma Laboratorios. Krajem listopada, njemački BioNTech objavio je memorandum o razumijevanju s vladama Ruande i Senegala i Institutom Pasteur de Dakar za početak izgradnje pogona za proizvodnju mRNA cjepiva u Africi sredinom 2022. godine. Pfizer nije bio dio tog sporazuma, ali ako postrojenje proizvodi cjepiva protiv COVID-a 19, ona bi se mogla prodati u okviru partnerstva između dviju tvrtki.
Moderna bi mogla krenuti drugim putem. U pregovorima je s Medicines Patent Pool, neprofitnom organizacijom koju podržavaju Ujedinjeni narodi i koja ima za cilj učiniti lijekove i tehnologije dostupnijima, o sudjelovanju u svom središtu za mRNA cjepiva u Južnoj Africi, prema Marie-Paule Kieny, predsjednici grupe i bivšoj najvišoj dužnosnici WHO-a. Tvrtka će također staviti na raspolaganje do 110 milijuna doza Afričkoj uniji, priopćeno je prošlog mjeseca. Te će doze biti po cijeni od 7 dolara po komadu.
Pfizer nije surađivao s Medicines Patent Pool na svom cjepivu, ali s grupom razgovara o proširenju pristupa svojoj piluli protiv COVID-a. Kao i kod cjepiva, bit će bitka oko toga tko će biti prvi na redu, piše Bloomberg.