Aktualna kriza između Hrvatske i Slovenije oko razgraničenja na moru kod Savudrijske vale u drugi je plan potisnula činjenicu da Lijepa naša sličan problem ima i s preostale dvije susjedne zemlje na obali Jadrana. Posebice kad je u pitanju Crna Gora s kojom se problemi spominju rijetko.
No, prema navodima crnogorskih medija otvorena pitanja s tom zemljom mogla bi se uskoro intenzivirati. Ipak, zajedničko Povjerenstvo za razgraničenje RH i CG nije se sastalo već tri godine, a u međuvremenu se provodi protokol iz 2002. Sve ostalo će se urediti dogovorno. Pritom treba znati da se spornim ne smatra razgraničenje već budući izgled morske granice kod Prevlake. Naime, granica na kopnu određuje se prema onima od SFRJ, a pa su problem samo one na moru kojih nije ni bilo.
Granica na kopnu riješena, no...
Prema riječima akademika Davorina Rudolfa, za sve države na svijetu postoje dva temeljna pravila o granicama, prema međunarodnom pravu. "Prvo, uzima se u obzir granica koja je zatečena na dan stjecanja neovisnosti, a taj princip se u pravu naziva 'Uti possidetis juris', i sve države nastale iz SFRJ su dale službenu izjavu da će se toga držati. Kopno dakle nije sporno, a tamo gdje je bilo, išlo se metar po metar, i sasvim precizno se utvrdilo gdje što pripada. Drugo pravilo odnosi se na more, i regulira ga UN-ova Konvencija o pravu mora. Ono kaže da se morska granica kreće crtom sredine između kopnenih točaka dviju država – sve dok se te države ne dogovore drugačije“, objašnjava Rudolf dodajući kako je granica kod Prevlake od veće važnosti za Crnogorce jer je riječ o sigurnosnom pitanju zbog ulaska u Boku kotorsku. Rudolf pritom ističe da s obzirom da Hrvatskoj to ne mijenja ništa bitno treba "povesti računa da i od toga ne nastane žarište nekakve trajne napetosti koja može poslužiti samo sumnjivim ciljevima".
Hrvatska bi tako mogla pristati na ograničeno kretanje svojih vojnih i policijskih brodova u blizini ulaza u Boku kotorsku. Ako dvije strane pak ne nađu dogovorno rješenje, drži se kako je proces na Međunarodnom sudu u Den Haagu bolje rješenje negoli vanjska arbitraža, što se vidjelo i po iskustvu sa Slovenijom, piše Deutsche Welle
Od Hrvatske se očekuje da popousti
Luko Brailo, kolumnist portala DubrovnikNet.hr, smatra, pak, kako Zagreb i Podgoricu čekaju ozbiljni pregovori, pa i zbog toga što se radi o vrijednom dijelu tzv. epikontinentalnog pojasa, kao i području s mogućim nalazištima plina i nafte. Pritom ističe da će se tek vidjeti koliko je moguć dogovor.
"Valja podsjetiti i da je Crna Gora 1991. godine, uz Srbiju i JNA krenula u 'rat za mir' okupacijom dijela dubrovačkog kraja, sve, je li, zbog Prevlake koju u toj danas samostalnoj državi više gotovo nitko i ne spominje. Također, crnogorska vlast i diplomacija proteklih godina nisu se izjašnjavali o 'crti sredine' u vezi s podjelom morskog prostora na ulazu i okolnom području Bokokotorskog zaljeva", opisuje Brailo dodajući kako su stručnjaci za pomorsko pravo zagovarali razgraničenje na moru prema načelima ekvidistance od Konfina i Prevlake s jedne, do Luštice na drugoj strani ulaza u Boku. Navodi i kako se u crngorskim političkim krugovima vjeruje da bi Crna Gora u sporu s Hrvatskom mogla proći bolje nego Slovenija.
Od Hrvatske se, pak, kaže očekuje da popusti jer ima najviše obale i mora zbog čega se može očekivati veoma složene i razmjerno neizvijesne međudržavne pregovore ili suđenja.
