Na posao dolazi rano, odlazi kasno u noći. Neki kažu da je Aleksis Cipras stjeran u kut, blefirao je i zna da gubi. Drugi tvrde kako se radi o tome da se on ne želi pokoriti kreditorima i to je jedini ispravan put. Slična misao može se čuti i na hrvatskoj ljevici. Srećko Horvat, koji je na Subversive festivalu u Zagrebu Ciprasa upoznao s Janisom Varufakisom, tvrdi kako se ti ljudi ne igraju.
"Koliko poznajem Ciprasa, on nije kockar. Svi oni koji tvrde da se Syriza igra ne znaju o čemu govore nego je upravo ovaj kapitalizam u kojem danas živimo, koji je doveo zemlje poput Grčke i Hrvatske do ruba, je onaj koji se igra ljudskim životima", poručio je filozof i politički aktivist Srećko Horvat.
Ljevica ovih dana raspravu prebacuje na temu tko je u ovoj priči zapravo radikalan - Syriza ili financijske institucije?
"Mislim da Syriza u usporebi s ovim sistemom koji opstaje danas nije nimalo radikalna, mogla bi i biti još radikalnija. Radikalan je kapitalizam koji zemlje guši dugovanjima", dodao je Horvat.
Ucjena i rat - ponavljao je Cipras raspisujući referendum. Jesu li to ipak preteške riječi, kako ih je doživio Bruxelles?
"Mislim da to nije preoštar izraz. Dosta dobro odgovara stvarnosti. To su te moralističke priče da dugove treba vraćati - Njemačka je bar tri puta u 20. stoljeću bankrotirala i nije vratila svoje dugove", prisjetio se dr. sc. Mate Kapović, član Radničke fronte.
"Isključivo je riječ o ucjeni MMF-a i Europske komisije. Riječ je o veoma jasnoj strategiji daljnjeg produbljivanja recesije, odnosno pumpanja financijske krize u Grčkoj. Tako da tu nema spora o razlici ili možda igranju pokera", naglasila je dr.sc. Ankica Čakardić, profesorica socijalne filozofije.
Druga strana kaže kako su građani Grčke živjeli i trošili iznad svojih mogućnosti, imaju i dalje visoke mirovine i plaće, a dugove treba vratiti.
"Riječ je o neupućenim raspravama, o manipuliranju statističkim podacima. Riječ je o neuspjelom projektu europskih integacija i neuspjelosti integracije Grčke", dodala je Čakardić.
Cipras je prije pet mjeseci dobio mandat da izvuče Grčku iz dužničkog ropstva, a već pita građane na referendumu što da radi. Znači li to bijeg od odgovornosti?
"Dosta je cinično to osuđivati. Zašto građani ne bi odlučili o tome? Taktički, ako referenduma bude i ako Syriza dobije potporu, imali bi jaču poziciju i u Grčkoj i u Europi", rekao je Kapović.
Syriza se našla u bezizlaznoj situaciji - ili izlazak iz eurozone ili pokoravanje.
"Nisu mogli ni jedno ni drugo tako da je pribjegavanje referendumu i postavljanje pitanja biračima bilo politički efektan potez, ali istovremeno logički jedini moguć", kazao je aktivist Srđan Dvornik.
Upravo se toga boje čelnici Europske unije. Ako Syriza dobije što želi, tražit će to ubrzo i španjolski Podemos, a tko zna što dalje. Što god Grci izaberu na referendumu, bit će im vrlo teško.
"Ukoliko odaberu 'ne', mislim da ipak tada imaju teren nepregledan gdje ne znamo što će se dogoditi. Možda argetinski scenarij koja je nakon defaulta rasla gdje je BDP rastao, a možda neki drugi scenarij gdje će doći do građanskog rata. Međutim, ako zaokruže 'da', jedino mogu veće mjere štednje, daljnje zaduživanje, još veći broj nezaposlenih, veće siromaštvo i onda naravno pad Syrize", istaknuo je Horvat.
Propagandni rat Syrize i Europske unije u punom je jeku. Na referendumu će, čini se, pobijediti oni koji uspiju jače zastrašiti jer blagostanje više nitko ne može ponuditi.
