Srbijanski mediji s vremena na vrijeme potežu pitanje imovine Srbije koja je ostala u Hrvatskoj nakon raspada bivše države. To se obično događa kada međususjedski odnosi postanu napetiji, kao što je ovih dana, ali i kada procjene da ima učinka.
Večernje novosti pišu kako "ni nakon 16 godina od okončanja rata u Hrvatskoj i sedam godina od početka sukcesije, Srbija nema precizne podatke što sve njihove tvrtke, općine i građani potražuju u ovoj bivšoj jugoslavenskoj republici, a još manje zna što se sa svom tom silnom imovinom događa".
Prema podacima Hrvatskog fonda za privatizaciju, popisano je 319 objekata na koja polažu pravo tvrtke iz Srbije, tvrde Novosti, od čega je 158 prodano, 30 dodijeljeno na korištenje, za oko 40 zgrada vode se sporovi, a 91 je slobodna.
Osim nekih ranijih procjena koje kažu da "srpske tvrtke imaju više od 400 objekata, dobrim dijelom na hrvatskoj rivijeri", Srbija preciznijih podataka nema. Podjela zgrada, stanova i odmarališta regulirana je Aneksom G bečkog Sporazuma o sukcesiji u trenutku raspada SFRJ. Tada je vrijednost tih nekretnina bila 1,8 milijardi eura, a vrijednost hrvatskih u Srbiji oko 800 milijuna eura.
'Srbi prodavali stanove pod pritiskom'
Večernje novosti tvrde kako su do 2005. Srbi, vlasnici 20-tak tvrtki prodali svoju imovinu "kako bi uzeli kakav-takav novac", ali da su mnogi Srbi svoje stanove u Hrvatskoj prodali "pod pritiskom".
Ovaj dnevnik prenosi izjave izbjegličkih udruga koje tvrde kako su "razne posredničke agencije putem krivotvorenih punomoći prodale većinu kuća izbjeglih Srba bez njihovog znanja i odobrenja".
Napomenimo da je isti list prije samo dvije godine napisao kako je Hrvatska Srbiji dužna vratiti nekretnine vrijedne između 700 i 800 milijuna eura, ističući kako se to odgađa zbog odbijanja Hrvatske da potpiše sporazum o rješavanju pitanja zaostale imovine.
Vezani članci:
arti-201008110394006 arti-201108250762006 arti-201007130093006 arti-201003120316006 arti-201108260525006
