Brammertz se višoj instanci žalio na odluku Raspravnog vijeća od 13. siječnja koje je odbilo njegov raniji zahtjev da vrati u pritvor srpskog radikala optuženog za ratne zločine nad Hrvatima i Bošnjacima u Hrvatskoj i u BiH te nad vojvođanskim Hrvatima.
Od žalbenih sudaca traži da ponište tu odluku, kao i izvornu odluku o puštanju Šešelja na slobodu, te nalože Raspravnom vijeću da sazove saslušanje o uvjetima za eventualno produljenje privremene slobode.
Šešelj je 12. studenog privremeno oslobođen iz pritvorske jedinice u Scheveningenu zbog zdravstvenih razloga, provevši u pritvoru, bez izricanja presude, gotovo 12 godina.
Ratnohuškačka retorika
Zbog prijetnji upućenih osobama koje surađuju s tužiteljstvom, Brammertz je početkom prosinca zatražio da se Šešelja vrati u pritvor. Po povratku u Srbiju Šešelj je poručio da će svrgnuti premijera Aleksandra Vučića te nastaviti sa stvaranjem "Velike Srbije", a njegova je stara ratnohuškačka retorika izazvala burne negativne reakcije u hrvatskom državnom vrhu, među političarima i javnosti.
Brammertz u žalbi tvrdi da Raspravno vijeće uopće nije razmotrilo ključne argumente Tužiteljstva za ponovno pritvaranje Šešelja, nego se bavilo formalnostima.
"Raspravno vijeće pogriješilo je kada je donijelo odluku o neponištenju (privremenog puštanja Šešelja na slobodu) propustivši odlučiti o dva ključna pitanja", piše u žalbi tužiteljstva.
Irelevantno pitanje
Prvo je pitanje je li Šešelj prekršio uvjete za puštanje na privremenu slobodu tako što je nakon izlaska davao sporne javne izjave, a drugo je mogu li i dalje ostati na snazi minimalni uvjeti koje je odredilo Raspravno vijeće za Šešeljevo puštanje do izricanja nepravomoćne presude.
Umjesto da razmotri ta dva ključna pitanja, tvrdi glavni tužitelj, Raspravno se vijeće usredotočilo na irelevantno pitanje poput izostanka žalbe tužiteljstva u trenutku objave odluke o privremenom puštanju Šešelja.
Podsjećajući da je sud pustio Šešelja "zbog pogoršana zdravlja" i iz "isključivo humanitarnih razloga", Brammertz kaže da njegovo ponašanje na slobodi pokazuje kako je sud trebao odrediti strože, a ne minimalne uvjete za puštanje.
Šešelj je rekao da se neće dragovoljno vratiti u Haag, prijetio osobama koje su surađivale s tužiteljstvom, raspirivao mržnju i vrijeđao žrtve, uključujući i to kada je srpskim četnicima čestitao osvajanje Vukovara te veličao "Veliku Srbiju" te je i sam rekao da mu zdravstveno stanje nije osobito teško, navodi Brammertz.
"Šešeljevo ponašanje pokazuje da mu za ostanak na slobodi treba postaviti strože uvjete", istaknuo je tužitelj i dodao da bi Raspravno vijeće već opozvalo odluku o puštanju da je ispravno razmotrilo argumente tužiteljstva.
