U Neumu su nastavljeni pregovori o izmjenama izbornog zakona u Bosni i Hercegovini.
Predstavnici SAD-a i Europske unije okupili su čelnike političkih stranaka iz te zemlje. Glavni cilj je dogovor Hrvata i Bošnjaka o novom modelu izbora članova Predsjedništva BiH te Doma naroda parlamenta Federacije BiH kao i ovlastima tog tijela.
Aktualni zakon ne ide na ruku Hrvatima, jer hrvatski član predsjedništva uredno izaberu Bošnjaci kojih je u Federaciji gotovo tri puta više.
"Ovo je prvi put da politički akteri sjede zajedno i razgovaraju. Stoga im je potrebno dati vremena za diskusiju i postizanje dogovora. Radimo na tome da idemo korak po korak i nadamo se da ćemo s vremenom, ili sutra, imati neke novosti. Ne možemo reći kada", kaže Angelina Eichhorst, direktorica za Zapadni Balkan pri Europskoj službi za vanjske poslove.
"Mi nemamo konkretan prijedlog ili nacrt koji predlažemo. Mi intenzivno radimo uz domaće aktere već 4-5 pa i šest mjeseci na ovim problemima i radimo s njima na tome kako artikulirati njihove ideje i brige", kazao je Matthew Palmer, posebni američki izaslanik za izbornu reformu u BiH.
"Također, rasprave o izbornom modelu kao i o funkcionalnosti institucija na razini Federacije Bosne i Hercegovine je nešto što zaista zahtjeva naporan i temeljit rada kako bi se pronašlo rješenje i kompromis između svih koji su uključeni", dodao je Palmer.
Pregovori traju već drugi dan, a na njih nisu došli predstavnici Republike Srpske već samo predstavnici Bošnjaka i Hrvata, ali nisu čak ni došle sve stranke.
U Neumu pregovore prati RTL-ova reporterka Nikolina Radić, a što se događa iza kulisa pregovora prokomentirala je sa Zoranom Krešićem, političkim analitičarom i novinarom.
"Ovdje su predstavnici Hrvata i Bošnjaka i posrednicima iz EU i SAD-a prodefilirali desetak prijedloga hrvatske strane te nekoliko posredničkih materijala koje je predložila, ponajviše, američka strana koja se tiče izbora na sličan način kako se bira predsjednik u SAD-u- Predlaže se da se na sličan način i riješi problem u BiH", objašnjava Krešić.
Kaže ako je zapravo cilj da se prestane s diskriminacijom Hrvata i stalnim nametanjem predstavnika Hrvata kroz Bošnjačke glasove. "Željko Komšić je biran već tri puta s glasovima Bošnjaka", rekao je Krešić.
Bošnjačka pak strana očekuje da će u Federaciji BiH napraviti pandam Republici Srpskoj i tako bi Bošnjaci dominirali u jednom entitetu. "Kako to čini Dodik i vlasti u RS, gdje Hrvati i Bošnjaci ne predstavljaju ništa", tvrdi Krešić.
Međunarodna zajednica pokušava balansirati pregovore između Bošnjaka i Hrvata, objašnjava Krešić, kako bi oni kao kralježnica BiH kako bi zadržali opstanak, a ako dođe do pokidanja te kralježnice upitan je opstanak BiH.
"Bošnjačka politika zagovaraju model koji je zapravo preslika onoga što smo imali u bivšoj Jugoslaviji. Dakle, pokušaj da se ostvari dominacija. Na sličan način je Slobodan Milošević pokušavao demokratskim centralizmom riješiti probleme. Znači jedna birač jedna glas. To nije pitanje koje se može riješiti na tako jednostavan način", objašnjava politički analitičar.
Hoće li biti donesena odluka do sutra?
"Nisam optimističan jer informacije koje cure iz pregovaračkih tabora govore da su američke strane predložile dva rješenja koja su Bošnjačke stranke glatko odbile samo iz razloga jer bi onda Hrvati birali svoje političke predstavnike, a oni to ne žele", zaključio je Krešić.
Odlazak kardinala Vinka Puljića
"Kardinal Puljić je godinama zagovarao pomirenje. On je jedno vrijeme tijekom rata bio jedini vjerski predstavnik koji je bio u Sarajevu. Don Tomo Vukšić je kao njegov nasljednik pravi čovjek za poglavara katoličke crkve u BiH i mislim da će on apsolutno biti kontinuitet", smatra Krešić
