Od početka ove godine Nigeriju potresa epidemija smrtonosne bolesti. Groznica lassa jedna je od brojnih bolesti koje mogu prouzročiti opasne epidemije, ali za koje trenutno ne postoje nikakvo cjepivo, piše BBC.
Epidemija bez presedana
Ne radi se o novoj vrsti bolesti, no trenutačna je epidemija bez presedana, te se širi brže i dalje nego prijašnje.
Zdravstveni radnici su premoreni, a brojni su se i sami zarazili i umrli. Potencijalno smrtonosna bolest je takozvana 'virusna hemoragijska groznica', koja može pogoditi brojne organe, kao i oštetiti krvne žile. No teško ju je liječiti.
Većina ljudi koji se zaraze lassom imaju samo blaže simptome, poput groznice, glavobolje i opće onemoćalosti. A mogu proći i bez ikakvih simptoma. No u težim slučajevima, simptomi su slični drugoj smrtonosnoj hemoragijskoj groznici, eboli, te su posljedice krvarenje iz nosa, usta i drugih tjelesnih otvora. Žene koje se zaraze u visokom stupnju trudnoće imaju 80% šanse da izgube dijete, ili da same umru.
Groznica lassa obično ima stopu smrtnosti od jedan posto, ali u nigerijskoj epidemiji ona je bliža 20% među potvrđenim i vjerojatnim slučajevima, tvrdi nacionalni Centar za kontrolu bolesti.
Teška za prepoznati
Do sada je umrlo oko 90 ljudi, no pravi bi broj mogao biti i znatno veći, jer je ovu groznicu teško dijagnosticirati. U ranim stadijima gotovo ju je nemoguće razlikovati od drugih čestih bolesti, poput malarije ili denga groznice. Bez spremnih testova, jedini način potvrđivanja dijagnoze je analiza uzorka krvi ili tkiva u jednom od nekolicine laboratorija.
Bolest je prvi put identificirana u nigerijskom gradu Lassi 1969. nakon što je izbila epidemija u bolnici misije. Od onda se proširila na brojne druge zapadnoafričke zemlje, uključujući Ganu, Mali i Sierra Leone. No ovogodišnja epidemija izaziva posebnu zabrinutost jer je broj zaraženih neoubičajeno velik za ovo doba godine. Zdravstveni radnici pokušavaju otkriti što je razlog tome.
Na epidemije mogu utjecati sezonski vremenski uvjeti, koji djeluju na brojčano stanje prirodnog domaćina virusa, lokalnog štakora Mastomys natalensisa. Ti maleni glodavci česti su u domovima zapadne Afrike. Druga je mogućnost da je povećan broj zabilježenih slučajeva rezultat povećane javne svijesti o prijavljivanju bolesti. A možda se promijenilo i nešto u vezi samog virusa.
Većina ljudi se zarazi lassa groznicom od nečeg kontaminiranog štakorskom mokraćom, fekalijama, krvi ili slinom - tako da jedu, piju ili jednostavno rukuju kontaminiranim predmetima. Može se prenijeti i s osobe na osobu tjelesnim tekućinama, što znači da su zdravstveni djelatnici i ljudi koji se brinu o bolesnim članovima obitelji posebno u opasnosti bez zaštitne opreme. Inkubacijski period je do tri tjedna. Znanstvenici pokušavaju otkriti može li i lassa, poput ebole, ostati u tijelu te se prenijeti spolnim odnosom čak i nakon što sama bolest prođe.
Cjepivo bi se moglo pronaći, ali...
Nigerija ima jak sustav javnog zdravstva, te je navikla na ovakve epidemije. Svjetska zdravstvena organizacije (WHO) surađuje s nigerijskim vlastima na pomaganju koordinacije odgovora na epidemiju.
Ljudima koji žive u pogođenim područjima savjetuje se provođenje osnovnih preventivnih mjera: blokiranje rupa koje bi mogle omogućiti štakorima ulazak u njihove domove, odlaganje smeća u prekrivene kontejnere i držanje hrane i vode u zatvorenim spremnicima. Ljudima se savjetuje da nose zaštitne rukavice kada se skrbe za osobe koje bi mogle imati groznicu lassa, kao i da vrše sigurnu sahranu. Unatoč tim mjerama borba protiv lasse, kao i drugih zaraznih bolesti, otežana je nepostojanjem učinkovitih medicinskih alata poput dijagnostičkih testova, tretmana i cjepiva.
Vjerojatno je da bi se cjepivo za lassu moglo pronaći, ali kao i u slučaju drugih zaraznih bolesti koje uglavnom napadaju siromašne zemlje, napredak je usporen. Razvoj cjepiva je dug, složen i skup postupak. To se posebno odnosi na nove epidemijske bolesti, kada se prototip cjepiva najčešće može testirati jedino tijekom epidemije.
Nova organizacija pod imenom CEPI (Coalition for Epidemic Preparedness Innovations), osnovana 2017. uz financijsku pomoć nacionalnih vlada i Fundacije Billa i Melinde Gates, nada se ubrzati stvaranje cjepiva. A na popisu za uništenje nalazi se i groznica lassa. Postoje nade da bi cjepivo moglo biti spremno za masovno testiranje unutar pet godina.
Kako spriječiti epidemije
WHO je napravio popis drugih ozbiljnih, ali često slabo shvaćenih bolesti, koje predstavljaju potencijal za razorne epidemije, uključujući MERS, Nipah, groznica doline Rift, te, jasno, ebola. Plan je naglasiti rupe u našem znanju o tim bolestima te početi s daljnjim istraživanjima.
No samo istraživanje nije dovoljno. U zemljama s najvećom opasnosti od epidemija potrebni su jači zdravstveni sustavi. To bi moglo značiti bolje zdravstvene ustanove i obučeno osoblje koje je u stanju prepoznati i odgovoriti na novonastale epidemije. A potreban je i rad sa zajednicama da bi ljudi razumjeli kako što prije identificirati nove epidemije u ranom stadiju i spriječiti njihovo daljnje širenje.
