'MONETA ZA POTKUSURIVANJE' /

Vučiću uslijedio neočekivani Putinov šamar zbog ovog govora pri UN-u: 'Sjetite se što su nam napravili 1992.'

Image
Foto: Milos Tesic/ATAImages/PIXSELL

U desetominutnom govoru, Nebenzja je dvadesetak puta spomenuo Kosovo, ali nijednom ono nije bilo 'takozvano' Kosovo, niti 'lažna država', niti 'projekt'

20.10.2022.
15:16
Milos Tesic/ATAImages/PIXSELL
VOYO logo

Pojedine strane u Srbiji su postale ozbiljno zabrinute nakon jučerašnje sjednice Savjeta sigurnosti Ujedinjenih naroda na kojoj se govorilo o Kosovu.

Ono što ih je zabrinulo jest govor predstavnika Rusije koji je inače držao stranu Srbiji, no ovaj put s malo ublaženom retorikom. Iskusni diplomat Vasilij Nebenzja zaboravio je, slučajno ili namjerno, u svom govoru dodati Kosovu pridjev "takozvano", prenosi Blic.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sve to možda i ne bi bilo toliko bitno da predstavnik Rusije u svim dosadašnjim obraćanjima nije insistirao da upravo taj pridjev daje Kosovu i da nije uvijek oštro prosvjedovao kada bi netko tijekom rasprave Kosovo doveo u vezu sa bili kakvim oblikom državnosti. Međutim, sinoć je Kosovo za Nebenzju bilo jednostavno - Kosovo.

Puna dva sata i 44 minute trajala je žustra rasprava pri UN-u o Kosovu. Smanjivali su se predstavnici moćnih i manje moćnih zemalja. I ovoga puta pažnju su zaokupila obraćanja predstavnika Kine i Rusije, ali je govor Nebenzja ostavio poseban dojam. Jer, kako se može vidjeti, sve do ove sjednice ruski predstavnik nije propuštao priliku da spomene "lažnu" državnost Kosova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nije više 'takozvano'

Prije pet godina, prognozirao je kako "projekt republika Kosova" očigledno propada. U istom tonu je nastavio i tri godine kasnije, kada je upozorio tadašnju ministricu vanjskih poslova Kosova Meljizu Haradinaj Stublu da će biti isključena sa narednog sastanka ukoliko budu prikazivani kosovski simboli.

No, ove godine situacija se drastično promijenila. U desetominutnom govoru, Nebenzja je dvadesetak puta spomenuo Kosovo, ali nijednom ono nije bilo "takozvano" Kosovo, niti "lažna država", niti "projekt", što su bili dosadašnji epiteti ruskog predstavnika. Ipak, služio se terminima "provincija", "prištinske vlasti", "kosovari", "regija". Naglasak je bio na lošem položaju Srba, onemogućavanju povratka u pokrajinu, poticanju na mržnju, otimanju imovine i ignoriranju zahtjeva za vraćanje zemljišta manastira Dečani.

"Prava Srba se sustavno i kontinuirano krše od 1999. i praktično sve ove godine svjedočimo sve većem etničkom čišćenju. Broj Srba južno od Ibra drastično se smanjuje, ostale su samo malobrojne enklave, i ne mogu ostvariti svoje prava", rekao je Nebenzj.

Pri kraju govora, dotaknuo se i uloge SAD-a i EU, ustvrdivši da nastavljaju "kuhati" alternativna rešenja u korist Prištine i naveo primjer njemačko - francuskog dokumenta kojim se traži da se Beograd usuglasi s državnošću. "To nije jedini primer. Težnje Bruxellesa i Washingtona koncentriraju se na to da se Srbija odrekne nacionalnog interesa, suverenosti i teritorijalnog integriteta", rekao je, između ostalog, Nebenzja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nije slučajno?

I to je bilo to. Bivši diplomat i veleposlanik Srbije u Bjelorusiji Srećko Đukić smatra da je Nebenzja temeljito spremao govor i da se teško može nazvati slučajnošću to što je baš taj detalj ispustio. "Ovakav govor može biti signal da je Rusija promijenila svoj stav ili da će ga promijeniti. Pokazuju da Kosovo može biti "potkusurna moneta", u smislu "evo što slijedi ako uvedete sankcije", rekao je Đukić za Blic.

Kao argument ističe da još od 2000. godine Rusija ima diplomatsku misiju na Kosovu, koja se zove Kancelarija ambasade Ruske Federacije na Kosovu. Ruski predsjednik Vladimir Putin svako malo za svoj rat u Ukrajini povlači paralelu s Kosovom. "Ako se može Kosovo odcijepiti, zašto ne mogu Donjeck i Luganjsk?", zapitao se nedavno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Srpski mediji smatraju da je sve počelo nedavno kada su moskovski mediji, uvelike oslonjeni na Kremlj, upozorili da im Aleksandar Vučić, nakon dugog otezanja, priprema sankcije, odnosno da će se priključiti kao zadnja europska država sankcijama protiv Rusije.

Suzana Grubješić iz Centra za vanjsku politiku upozorava na ne tako davnu prošlost. "Kako su u svibnju 1992. "trampili" uvođenje sankcija Jugoslaviji za članstvo u MMF-u, nema nikakvih garancija da i ubuduće neće "trampiti" puštanje Kosova u UN za neku od anektiranih ukrajinskih regija. Rusija prvenstveno gleda vlastite interese i koristi kosovski presedan za "potkusurivanje" sa Zapadom. Srbija od toga nema ništa, osim iluzije da Rusija brani naš teritorijalni integritet tako što narušava ukrajinski", zaključuje ona.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo