Direktiva o duhanskim proizvodima, koja predviđa veća upozorenja o opasnostima pušenja na kutijama cigareta, stupila je u petak na snagu, ali većina zemalja članica, među njima i Hrvatska, još je nije unijela u svoja nacionalna zakonodavstva.
U petak je istekao dvogodišnji rok koji zemlje članice imaju za unošenje direktive u svoja nacionalna zakonodavstva. Samo su četiri zemlje počele u cijelosti primjenjivati direktivu, u još četiri se primjenjuje djelomično, a u ostalim zemljama postupak preuzimanja je tijeku. Dio tih zemalja je obavijestio Komisiju da kasni s uvođenjem direktive jer žele donijeti još stroži zakon od onoga što direktiva propisuje.
Direktiva je zakonodavni akt Europske unije, koji se ne primjenjuje izravno u zemljama članicama. Direktivom se definira cilj koji se želi postići, a zemljama članicama se prepušta da same odluče kakvim će zakonom taj cilj ispuniti.
Povjerenik za zdravstvo Vytenis Andriukaitis izjavio je da je i od Hrvatske dobio obavjest da će donijeti oštriji zakon od direktive.
"Ono što je dobro jest da smo od Hrvatske čuli kako će ona donijeti oštrije mjere od onih koje predlaže naša direktiva i mi u tom pravcu i ohrabrujemo države članice”, rekao je povjerenik Andriukaitis.
U Europskoj komisiji kažu da se neće žuriti s pokretanjem postupka protiv onih zemalja koje još nisu unijele direktivu jer žele vidjeti koji su razlozi za kašnjenja. U svakom slučaju put od pokretanja postupka do sankcioniranja zbog neunošenja direktive je vrlo dug, a i obustavlja se čim zemljla članica uskladi s direktivom.
Direktiva predviđa da se na kutijama cigareta, duhana za motanje i drugih proizvoda mora staviti slika i pisano upozorenje o štetnosti pušenja na 65 posto prednjeg i stražnjeg dijela kutije.
Dosadašnja pravila su bila blaža. Pisana upozorenja sada moraju prekrivati 30 posto prednje strane kutije i 40 posto stražnje, a slike nisu obvezne.
Države članice mogu uvesti i strože odredbe od toga. Pravila također uključuju zabranu duhanskih proizvoda s aromom, primjerice voća ili vanilije. Cigarete s mentolom bit će zabranjene u iduće četiri godine, do 2020. godine, jer su neke vlade tražile dulje prijelazno razdoblje.
Veliki proizvođači duhana podnijeli su tužbu pred Sudom EU-a zbog ove direktive, ali ju je Sud odbio prošli tjedan.
"Odluka Suda povrdila je da je javno zdravlje u Europskoj uniji važnije od ekonomskog profita", rekao je povjerenik Andriukaitis.
Povjerenik dodaje da direktiva donosi instrumente koji mogu osigurati dulji život u dobrom zdravlju europskih građana i smanjiti broj prerano umrlih.
Duhan je najveći pojedinačni uzročnik prerane smrti koja se može izbjeći - više od 700.000 prerano umrlih pripisuje se duhanu.
"Svake godine umire više od 700 tisuća ljudi zbog duhana. To je više nego što Malta ima stanovnika", kaže povjerenik Andriukaitis.
Ukupni troškovi povezani s pušenjem procjenuju se na oko 544 milijarde eura godišnje u EU-u.
