Zastupnici u Europskom parlamentu glasovali su u utorak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu o Direktivi o pomicanju sata prema kojoj bi se posljednje zajedničko pomicanje sata na ljetno računanje vremena trebalo dogoditi posljednje nedjelje u ožujku 2021. Države članice koje žele ostati pri zimskom računanju vremena trebale bi svoje standardno vrijeme promijeniti posljednje nedjelje u listopadu 2021.
"Prije donošenja odluke o tome koje će standardno vrijeme primjenjivati, države članice trebaju provesti vlastita javna savjetovanja kako bi uzele u obzir želje građana. Također, u odabiru vremenske zone svakako su relevantni geografski faktori i specifičnosti regija u kojima se nalaze pojedine države članice. Za provedbu ove Direktive potrebna je međusobna suradnja država članica kako bi se na usklađen i koordiniran način donijele odluke o predviđenom standardnom računanju vremena. Kako bi se izbjegli poremećaji u prometu, komunikacijama i drugim sektorima, države članice trebale bi najkasnije do 1. travnja 2020. obavijestiti Komisiju u slučaju da namjeravaju promijeniti svoje standardno vrijeme posljednje nedjelje u listopadu 2021." rekao je hrvatski zastupnik u EP-u Davor Škrlec.
Najkasnije do 31. prosinca 2025. Komisija bi trebala podnijeti izvješće o evaluaciji primjene i provedbe ove Direktive Europskom parlamentu i Vijeću. Međutim, ako Komisija utvrdi da predviđeni vremenski aranžmani mogu značajno i trajno ometati pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta, može podnijeti prijedlog za odgodu primjene Direktive za najviše 12 mjeseci i podnijeti novi zakonodavni prijedlog.
Hoćemo li imati različito računanje vremena?
Da se Hrvatska odluči za ljetno računanje vremena, a Slovenija za zimsko računanje vremena, to znači da bi ove dvije susjedne zemlje uz granicu dijelio i sat vremena razlike. Europski parlament je danas s 410 glasova za odlučio za da se ukida pomicanje sata. Isto tako, radila su se i brojna istraživanja, ispitano je više od 4 milijuna Europljana, njih 84 posto rekli su da - za ukidanje su sata. Sad svaka zemlja mora odlučiti koje će vrijeme odabrati.
Brežice i Bregana - dijeli ih državna granica. Mjesta su udaljena 12 kilometara cestovne i 8,86 kilometara zračne linije. A možda ih zauvijek i podijeli vremenska granica od sat vremena.
Slovenci su blizu tome da se odluče za zimsko računanje vremena. Kako su Hrvati naklonjeniji ljetnom načinu računanja, dvije države imale bi svojevrsnu vremensku razliku od sat vremena.
"Joj, ma smetalo bi ovdje na blizu, to mora isto da bude", kazao je Vlado iz Brežica.
"Tu smo susjedi, tu smo svi, baš bez veze, za mene je jedan sat za sve nas, to je najpametnije, ništa drugo", rekao pak je Marko iz Brežica.
Cijela ova neobična situacija bi bila još neobičnija svima koji ovuda prolaze svaki dan. Jedinstvena je ovo prilika u kojoj su susjedne strane složne. Ni Hrvati nisu za vremensku razliku.
Građani nisu zadovoljni
"Odlazak tamo da li ćeš čekat sat vremena da otvori trgovina ili ću zatvorili dok bi ti došao, jel tako.. sve je kako drugi nalažu pa će bit i to", rekao je Pavo.
Europa, odnosno Europski parlament, preporučuje da se susjedne zemlje međusobno dogovaraju. Pripadanje različitim vremenskim zonama bi prouzročilo teškoće na prometnom, ali i brojnim drugim tržištima.
"To je najlošije rješenje, jer svi jesmo za ukidanje vremena, ali ne na način da svaka zemlja, država individualno odlučuje o tome", kazala je Ivana Maletić, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu.
2Volio bih da se negdje dogovorimo i razgovaramo. Mislim da bi bilo loše kada bi susjedi imali različita vremena. To bi bila velika zbrka. Ja ovdje računam na razum i mislim da ćemo imati jedno vrijeme", rekao je Alojz Peterle, slovenski zastupnik u Europskom parlamentu.
Nakon prepiranja oko Piranskog zaljeva, čiji je pršut, ali i teran, čini se da je nakon dugo vremena na pomolu suglasje Slovenaca i Hrvata. U maniri dobrih susjeda, svi žele biti u istoj vremenskoj zoni.
