Europske institucije postigle su, poslije dvije godine lobističkih borbi, dogovor glede konačnog teksta Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu. Internetski giganti, namjera je direktive, morat će plaćati pravedniju naknadu novinarima, glazbenicima i ostalim kreativcima čiji sadržaj koriste. EU time prvenstveno cilja na YouTube, Facebook i Google News.
Idući korak je potvrda Direktive u Vijeću i Parlamentu, nakon čega će nacionalna zakonodavstva imati dvije godine za uvođenje propisa u svoj pravni poredak. Internet će ostati slobodan, ističu institucije EU-a, jer će se memovi, GIF-ovi i parodije i dalje moći besplatno dijeliti po međumrežju, ukoliko ne krše autorska prava.
Velikim internetskim platformama i aktivistima koji su Direktivu proglasili "ubijanjem interneta" posebno su sporni članci 11. i 13., odnosno "porez na linkove" i obveza platformi da osiguraju filtere koji će blokirati sadržaj koji krši autorska prava. Na drugoj strani, EU polazi od zaštite autora.
"Direktiva neće biti izvor cenzure. Povećanjem pravne odgovornosti, Direktiva će povećati pritisak na internetske platforme kako bi sklopile poštene dogovore s autorima, zahvaljujući kojima te platforme zarađuju novac. To nije cenzura", priopćio je Odbor za pravne poslove Europskog parlamenta.
Obrazovni i znanstveni sadržaji izuzeti su iz Direktive, jednako kao i Wikipedia te GitHub. Neće biti ugroženi ni start-upovi, dok će tvrtke s godišnjim prihodom manjim od deset milijuna eura i mjesečnim prosjekom jedinstvenih posjetitelja koji je manji od pet milijuna biti okrznute dijelom, i to puno blaže nego velike platforme, pojašnjava EU. Protivnici Direktive kritiziraju što se to ne odnosi na platforme koje su online više od tri godine, odnosno da će primjerice i forumi koji nemaju puno korisnika, a "žive" dulje od tog razdoblja također morati uložiti sredstva u skupu tehnologiju.
"Ovaj sporazum je važan korak prema ispravljanju situacije koja je omogućila nekim kompanijama da zarađuju ogroman novac bez prikladne naknade za tisuće kreativaca i novinara o čijem radu ovise", kazao je njemački zastupnik u EP-u i pregovarač za ovo pitanje Axel Voss.
Potpredsjednik Europske komisije Andrus Ansip poručio je da će Europljani konačno dobiti moderne propise o autorskim pravima koji će odgovarati digitalnom dobu.
Cilj Direktive je i da platforme poput YouTubea pomoću filtera bolje kontroliraju krši li "uploadani" sadržaj autorska prava. Agregatori vijesti i dalje će moći dijeliti poveznice na medijske članke, ali jedino s vrlo kratkim isječkom iz teksta. U slučaju da žele preuzeti nešto veći dio teksta morat će tražiti suglasnost od medijskog izdavača (odnosno dogovoriti cijenu za to).
Aktivisti za slobodan internet kritiziraju da slični modeli već postoje u Njemačkoj i Španjolskoj i ne daju rezultat. Za Direktivu optužuju njemačko-francusko savezništvo, koje je pak u ovom slučaju pogonjeno interesima medijskih igrača kojima Facebook i Google uzimaju velik dio prihoda.
Direktiva ne cilja na obične korisnike, za njih neće biti promjena, tvrdi EU, demantirajući aktiviste koji poručuju da je ovo "ubijanje interneta".
"Telekomi su najavljivali da će telefonski računi otići u nebo kada se uvedu ograničenja na roaming, duhanski i ugostiteljski lobiji su tvrdili da će ljudi prestati ići u restorane i kafiće ako se zabrani pušenje u istima, banke su govorile da će prestati davati kredite ako se postrože propisi o njihovom poslovanju, bescarinski lobi je tvrdio da će se čak zračne luke zatvoriti ako se ograniče duty-free shopovi. Ništa od toga se nije dogodilo", argumentira Bruxelles.
