Tijekom cijelog srpnja, šest najvećih europskih zemalja nije ponudilo Ukrajini nove bilateralne vojne obveze, pokazuju najnoviji podaci. To je prvi mjesec od ruske invazije na Ukrajinu otkako se tako nešto dogodilo, javlja Politico. Taj podatak znak je da unatoč povijesnim promjenama u europskoj obrambenoj policiti - a koje su dovele do toga da nekoć nevoljke zemlje poput Francuske i Njemačke isporučuju oružje Ukrajini - vojna pomoć Ukrajini opada upravo u trenutku kada Kijev pokreće ključnu protuofenzivu.
Podaci koji pokrivaju Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku, Njemačku, Španjolsku, Italiju i Poljsku i koji bi trebali biti objavljeni u četvrtak, dolaze iz Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela, koji je vodi popis Praćenje podrške Ukrajini tijekom cijelog rata. Ujedno, podaci potvrđuju bojazan koju su ukrajinski vojni dužnosnici i političari kontinuirano iznosili: da velike europske sile ne prate vojnu pomoć koja dolazi iz SAD-a, i da Velikoj Britaniji i Poljskoj, koje su bile predvodnice u slanju oružja u Europi, možda ponestaje snage. Vojni stručnjaci i neki članovi Europskog parlamenta u zadnje vrijeme sve više ponavljaju to mišljenje.
Silazni trend od kraja travnja
Christoph Trebesch, voditelj tima koji sastavlja popis Praćenje podrške Ukrajini, rekao je da podaci organizacije pokazuju da su obveze europske vojne pomoći Ukrajini u silaznom trendu od kraja travnja. "Unatoč tome što je rat ušao u kritičnu fazu, nove inicijative pomoći su presušile", rekao je.
Zapadni saveznici sastali su se prošli tjedan u Kopenhagenu kako bi prikupili obećanja za jačanje ukrajinske vojske, prikupivši 1,5 milijardi eura obveza. No Trebesch, koji je rekao da njegov tim još uvijek analizira brojke, upozorio je da je ta brojka "mršava u usporedbi s onim što je izneseno na ranijim konferencijama". Trebesch je rekao da bi europske zemlje ukrajinski rat trebale smatrati sličnijim krizi u eurozoni ili pandemiji koronavirusa, događajima koji su potaknuli kontinent da usmjeri stotine milijardi u hitne mjere financiranja.
"Kada usporedite brzinu i količinu novca koja je tada isporučena u usporedbi s onim što se nudi za Ukrajinu, to je malo", rekao je. Trebesch je ukazao na fond EU-a za oporavak od pandemije, koji obuhvaća otprilike 800 milijardi eura zajmova i bespovratnih sredstava. Ukupna dosadašnja europska pomoć Ukrajini mali je djelić toga. "Rekao bih da je to iznenađujuće malo s obzirom na ono što je u pitanju", kaže.
'Ljudi ne razumiju, mi smo u ratu'
Latvijski ministar obrane Artis Pabriks nedavno je za Politico rekao da zemlje poput Francuske i Njemačke moraju učiniti više za borbu Ukrajine protiv Rusije. "Ako želimo da rat što prije završi, moraju se zapitati čine li dovoljno?", kazao je te pozvao europske zemlje da proporcionalno daju na razini sličnoj nekolicini srednjoeuropskih zemalja, posebno ističući Poljsku, Slovačku i Češku.
Bivši estonski šef obrane Riho Terras, sada član Europskog parlamenta, rekao je da se Europa mora "probuditi", tvrdeći da neće biti mira do pobjede protiv Rusije. "Stotine umiru svaki dan, ne samo vojnici, već i žene i djeca", rekao je. “Ljudi zapravo ne razumiju, mi smo u ratu.”
Posebno se Njemačka suočila s oštrim optužbama da presporo provodi toliko hvaljenu razmjenu tenkova s europskim susjedima, dopuštajući tim zemljama da pošalju svoje tenkove iz sovjetske ere u Ukrajinu. Berlin je branio svoj pristup i često puta ukazivao na redovite isporuke oružja koje odobrava Ukrajini.
Daniel Fiott, europski obrambeni analitičar na Vrije Sveučilištu u Bruxellesu, rekao je da obećanja ne znače ništa ako ne stignu na teren. Fiott tvrdi da će nadolazeći tjedni i mjeseci testirati politički i ekonomski kredibilitet Europe. "Trebali bismo se nadati da europski proizvođači oružja mogu držati korak s rastućom potražnjom, ali bismo se jednako tako trebali nadati da vlade neće ometati isporuke jednom kada vojna oprema postane dostupna", rekao je.
