Francuska i Velika Britanija nisu složne oko toga tko je kriv za napad na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji, što bi moglo dodatno otežati pokušaja ublaživanja tenzija između SAD-a i Irana na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda.
Francuska predvodi europske pokušaje smanjivanja tenzija između Washingtona i Teherana, a godišnji susret svjetskih čelnika koji počinje u ponedjeljak vidi kao priliku za diplomatsko rješenje tog pitanja.
No ti pokušaji stoje na mrtvoj točki, a Iran polako napušta svoje obaveze iz nuklearnog sporazuma iz 2015. koji je postigao sa svjetskim silama. Washington se prošle godine povukao iz tog dogovora i odbija ublažiti sankcije koje su pogodile iranski naftni sektor, temelj ekonomije te bliskoistočne države.
Napad na saudijska naftna postrojenja za koji SAD optužuje Iran dodatno su zakomplicirali situaciju. Nade izrečene krajem rujna da će se američki predsjednik Donald Trump i iranski predsjednik Hassan Rouhani susresti u UN-u sada se čine neizgledne.
Johnson optužio Iran
Britanski premijer Boris Johnson u ponedjeljak je zauzeo drugačiji stav od ostalih europskih država, izravno optuživši Iran za napade.
"Velika Britanija s velikom vjerojatnošću tvrdi da je za napade na Aramco odgovoran Iran", rekao je britanski čelnik na letu prema New Yorku, referirajući se na arapsku državnu naftnu kompaniju čija su postrojenja napadnuta.
"Surađivat ćemo s našim američkim i europskim prijateljima kako bi stvorili odgovor kojim će se pokušati smanjiti tenzije na području Zaljeva", dodao je.
Njegove riječi u suprotnosti su s onima francuskih dužnosnika koji su bili oprezniji kako ne bi izravno optužili Teheran.
"Mora se biti iznimno oprezan u proglašavanju krivnje", rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron na zrakoplovu za New York za novine Le Monde. Istaknuo je kako ne želi biti uvučen u nešto što bi moglo pojačati tenzije.
SAD i Saudijska Arabija za napad 14. rujna, koji je isprva prepolovio saudijsku proizvodnju nafte, već su optužili Iran. Odgovornost za napad preuzeli su Huti koji se u Jemenu bore protiv koalicije predvođene Rijadom.
Macronov ministar vanjskih poslova je u nedjelju rekao da, iako tvrdnjama Houthija nedostaje vjerodostojnosti, treba čekati detaljni dokument i dovršetak istrage prije odgovora.
Europske države koje su s Iranom potpisale nuklearni sporazum - Francuska, Britanija i Njemačka, usredotočene su na vraćanje Irana za pregovarački stol, usprkos pritisku Washingtona.
Macron, Johnson i njemačka kancelarka Angela Merkel će kasnije u ponedjeljak održati trilateralni susret kako bi koordinirale svoju strategiju za Iran uoči vjerojatnih susreta s Trumpom i Rouhanijem.
Macron svoju inicijativu temelji na ponudi od 15 milijardi dolara vrijednog kredita Iranu koji bi mu mogao omogućiti da prodaje svoju naftu, a da se Teheran vrati sporazumu i pokrene šire pregovore o svojim budućim nuklearnim aktivnostima, raketnom programu i regionalnom utjecaju.
Taj plan ovisi o ublažavanju američkih sankcija, što Washington odbija učiniti, a nakon napada na saudijska postrojenja čak je uveo nove.
