Energetski plan Europske komisije je podjela EU na crvenu i zelenu zonu, piše u srijedu Večernji list, navodeći da se planira ograničenje cijene plina za dijelove EU najpogođenije krizom, zemlje srednje i istočne Europe. Europska mjera ograničavanja cijene ruskog plina nama bi u Hrvatskoj odgovarala, takav stav, kako smo neslužbeno doznali u Bruxellesu, formira se unutar Vlade i Ministarstva gospodarstva i s njime bi ministar Davor Filipović vjerojatno došao na izvanredni sastanak ministara energetike 27 država članica EU u petak u Bruxellesu.
Kako odrediti 'plafon' za ruski plin
Određivanje “plafona” ili “kape” za veleprodajnu cijenu ruskog plina moglo bi se, prema zasad još vrlo neslužbenim idejama stručnih službi Europske komisije, provesti ili usvajanjem posebne europske uredbe koja bi nametnula maksimalnu cijenu kao što se, primjerice, propisuju sankcije protiv Rusije, ili stvaranjem jednog entiteta koji bi bio kupac ruskog plina za sve u EU, pa bi pregovarao o konkretnim količinama po konkretnoj maksimalno ponuđenoj cijeni. Stvori li se jedno EU-tijelo za kupnju ruskog plina, bio bi to golem iskorak Unije prema zajedničkoj nabavi ključnog energenta.
Komisijini stručnjaci za energetiku, koji su ideje o ograničavanju cijene ruskog plina razradili u jednom “non-paper” dokumentu čiji je sadržaj neslužbeno procurio do Večernjeg lista u Bruxellesu, predlažu da takva mjera “kapiranja” cijene ruskog plina vrijedi ili za čitavu Europsku uniju ili samo za one dijelove EU koji su najpogođeniji poremećajima u isporuci ruskog plina.
Zelena zona bez ograničene cijene plina
Takvi dijelovi bi se, predlažu, označavali crvenom bojom, dok bi ostatak bio označen zelenom. U zelenoj zoni, ako takav prijedlog uopće prođe, ne bi bilo ograničavanja veleprodajne cijene plina, a u crvenoj bi.
Neslužbeno se spominje iznos nešto veći od 35 eura po megavatsatu (možda do 50 €/MWh) kao željeni cilj, što je osjetno niže o 250-270 €/MWh koliko se trenutno traži na tržištu. Usvoji li se ideja o zonama, izglednije je da bi u crvenoj završile zemlje srednje i istočne Europe, koje više ovise o ruskom plinu, piše novinar Večernjeg lista Tomislav Krasnec.