Štetu će ponajprije trpjeti turizam, područje u kojem su međusobni ekonomsko-trgovinski odnosi najrazvijeniji budući da su turska ljetovališta (bila) među najopularnijim odredištima ruskih turista.
Turizam prvi na udaru
Naime, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, odmah nakon incidenta na tursko-sirijskoj granici preporučio je građanima Rusije da ne putuju u Tursku jer, kako je rekao, prijetnja terorizmom ondje nije ništa manja nego u Egiptu gdje je prošloga mjeseca u bombaškom napadu oboren ruski putnički zrakoplov.
Samo prošle godine oko 4,4 milijuna ruskih turista posjetilo je Tursku. Sada su ruske agencije obustavile prodaju putničkih aranžmana za Tursku, baš kao i nedavno za Egipat.
Štete prijete i prehrambenom sektoru
I prehrambeni sektor je jedan od ključnih u ekonomskim odnosima Turske i Rusije. Turska kao izvoznica hrane nije dosad bila pogođena ruskim embargom na uvoz većine namirnica sa Zapada, koji je na snazi od prošle godine. Lani je 4 posto turskog izvoza, a radi se uglavnom o hrani i tekstilu, otišlo u usiju. Radi se o ukupnoj vrijednosti od šest milijardi dolara.
No, već ove godine je turski izvoz u Rusiju bio smanjen za 40 posto i pao je na vrijednost od 2,7 milijardi dolara, prema podacima britanske agencije Renaissance Capital.
Turska ovisna o ruskom plinu
Ništa manje važan nije energetski sektor, budući da je Turska, iza Njemačke, drugi najveći kupac ruskog prirodnog plina. Ankara godišnje kupuje od Rusije 28 do 30 milijardi kubnih metara prirodnog plina što je više od polovine njenih ukupnih potreba koje su više od 50 milijardi kubnih metara.
Osim toga, Rusija opskrbljuje Tursku naftom i naftnim derivatima, a 2013. godine bila joj je četvrti najveći dobavljač.
Čitav niz zajedničkih projekata
Turska je, uz Egipat, najveći kupac ruske pšenice. U prošloj tržišnoj godini kupila je 4,1 milijun tona ruske pšenice. Također, Ankara je i najveći kupac ruskih poluproizvoda od čelika.
Reuters podsjeća da dvije zemlje imaju čitav niz zajedničkih projekata koji su sada dovedeni u pitanje.
Turska je, primjerice, 2013. angažirala rusku energetsku kompaniju Rosatom za izgradnju četiri reaktora pojedinačne snage od 1200 megavati, a u sklopu projekta vrijednog 20 milijardi dolara.
Upitan nastavak Turskog toka
Iznimno važan rusko-turski projekt je izgradnja plinovoda Turski tok, kao alternativa obustavljenom projektu Južnog toka, kojim bi se ruski plin dopremao u Europu zaobilazeći Ukrajinu.
Reuters podsjeća da je ruski Gazprom nedavno gotovo prepolovio planirani kapacitet Turskog toka na 32 milijarde kubnih metara godišnje.
Sve u svemu, Reuters zaključuje da je sva poslovna rusko-turska suradnja dovedena u pitanje nakon što su turski lovci (američke proizvodnje) u utorak oborili ruski bombarder Su-24.