Nakon što je izbila pandemija Covida-19, mnoge su zemlje zatvorile svoja gospodarstva i poručile građanima da ostanu kod kuće radi ublažavanja posljedica smrtonosnog virusa. U SAD-u je čak 45 saveznih država uvelo potpune ili djelomične restriktivne mjere. Te su mjere ipak pridonijele manjem broju slučajeva Covida-19, ali su i dovele do najveće obustave gospodarskih aktivnosti koje su SAD i svjetsko gospodarstvo ikada vidjeli, piše CNBC u svojoj velikoj analizi.
Strah od ponavljanja Velike depresije
Otprilike 22 milijuna Amerikanaca prijavilo se na zavod za nezaposlene u posljednja tri tjedna, a stručnjaci predviđaju da će SAD imati dvoznamenkasti pad BDP-a u razdoblju od travnja do lipnja.
“Gospodarstvo SAD-a nalazi se u induciranoj komi. Nikad prije ovo nismo imali ”, kaže za CNBC Jason Furman, ekonomist i profesor na Harvard Kennedy School. “Pitanje glasi: možemo li oživjeti pacijenta", dodao je je.
"Ovo je vrlo neobična okolnost u kojoj se nalazimo", kaže Cecilia Rouse, ekonomistica i dekanica Javne i međunarodne škole Woodrow Wilson na Sveučilištu Princeton. "Covid-19 već je izvršio neizmjeran utjecaj na gospodarstvo", kaže.
Dramatično usporavanje navelo je mnoge stručnjake na predviđanje da će SAD ove godine ući u recesiju. Neki se čak boje i ulaska u depresiju. Kako god, američko gospodarstvo doista je u dubokim problemima.
'Sve ukazuje na to da je recesija počela u ožujku'
Recesija se uobičajeno definira kao razdoblje značajnog pada BDP-a u nekoliko financijskih kvartala zaredom. No, u neprofitnoj istraživačkoj organizaciji NBER (Nacionalni ured za ekonomska istraživanja) kažu kako u prognozama recesije nije dovoljno gledati samo BDP. U obzir treba uzeti, kažu, značajan pad ekonomske aktivnosti koji traje duže od nekoliko mjeseci, a obično je vidljiv u realnom BDP-u, realnom dohotku, zaposlenosti, industrijskoj proizvodnji i maloprodaji.
Negativni utjecaj koronavirusa na američko gospodarstvo bio je brz i dramatičan, a već se uočavaju neki tipični znaci recesije. Uz rastuće stope nezaposlenosti, maloprodaja je u ožujku pala za 8,7 posto, dok je ukupna industrijska proizvodnja pala za 5,4 posto, što je najveći pad od siječnja 1946. godine. Pad prodaje na malo na mjesečnoj razini bio je najveći ikad zabilježen.
“Gotovo je nemoguće zamisliti da nismo već u recesiji”, kaže Furman. “No, nećemo to još moći nazvati tako dok ne dobijemo sve podatke, ali sve ukazuje na to da je recesija započela u ožujku."
April 22, 2020, Los Angeles, California, U.S: A demonstrator holding a sign takes part a vehicle caravan protest to call on state and local officials to re-open the economy during the coronavirus disease outbreak in downtown Los Angeles, Wednesday April 22, 2020., Image: 514621207, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Ringo Chiu / Zuma Press / Profimedia
Šest mjeseci negativnog rasta - najblaža prognoza
"Jednostavno, ekonomija se jednostavno ne ponaša normalno, zato ekonomisti i financijski stručnjaci danas koriste riječ recesija", kaže za CNBC Joseph Stiglitz, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju i profesor na Sveučilištu Columbia. "Ako ovo nazivate nazivate tehničkom recesijom u smislu dva kvartala, onda smo u dubokom padu", odaje Stiglitz.
On predviđa da će SAD imati šest mjeseci negativnog rasta. "To je najmanje što zasad možemo reći - rizična prognoza, neizvjesna prognoza, jer ne znamo koliko će dugo trajati pandemija", kaže Stiglitz.
Dok se neki stručnjaci čak pribojavaju da će SAD kliznuti u potpunu depresiju, Stiglitz kaže da ne postoji službeno prihvaćena definicija depresije. Depresija samo znači dugu recesiju, kaže. Razlika između recesije i depresije svodi se na trajanje i razmjere ekonomskog pada. Primjerice, Velika recesija trajala je od prosinca 2007. do lipnja 2009., a nezaposlenost je dosegla vrhunac od 10 posto. A tijekom Velike depresije, koja je trajala od 1929. do 1939. godine, nezaposlenost je dosegla čak 25 posto.
'Malo je vjerojatno da će se dogoditi depresija'
Prijelaz iz recesije u depresiju ne odnosi se samo na visinu stope nezaposlenosti. "Trenutno je stopa nezaposlenosti u SAD-u oko 10 posto, ali očekuje se da će i dalje rasti. Neki ekonomisti procjenjuju da bi ukupno 47 milijuna Amerikanaca moglo ostati bez posla, što znači nezaposlenost od 32 posto", kaže Furman.
"Ako u prosincu 2021. stopa nezaposlenosti bude iznad 15 posto, onda ćemo bit u nečemu poput depresije”, dodaje Furman, ali naglašava kako ne vjeruje da SAD ide tim putem.
Iako su dva mjeseca visoke nezaposlenosti strašna, američka vlada može zaštititi obitelji od toga, smatra Furman.
"Desetljeće visoke nezaposlenosti predstavljalo bi zaista epski neuspjeh ekonomske politike, ali malo je vjerojatno da će se to dogoditi", dodaje Furman.
SAD-u obično treba 5 do 10 godina da izađe iz krize
Danas se prognoza vremena čini pouzdanijom od ekonomskih progonoza, piše CNBC. Ta neizvjesnost dijelom proizlazi iz toga što SAD nikada u povijesti nisu doživjele išta slično ovome što se sada događa.
“Obično su naše recesije bile potaknute problemima na financijskom tržištu, cijenama nafte, monetarnoj politici. To je obično bilo izazvano problemima u nekom sektoru gospodarstva. Sada je to javnozdravstvena krize, pa stoga iskreno ništa ne znamo", kaže Cecilia Rouse.
Postoje dva ekonomska modela koja većina stručnjaka koristi kako bi predvidjela kakav će učinak koronavirus imati na gospodarstvo. Jedan se temelji na onome što se obično događa nakon prirodne katastrofe. Na primjer, kada uragan pogodi područje, obično se većina ljudi vrati na posao i ekonomija se vrati u normalu, tvrdi Furman. Ali ekonomisti također gledaju ekonomski model onoga što se obično događa nakon financijske krize.
"Nakon što SAD dožive financijsku krizu i recesiju, obično je potrebno pet do 10 godina da se gospodarstvo vrati u normalu", kaže Furman.
Joseph Eugene Stiglitz, American economist and Nobel Memorial Prize in Economic Sciences (2001) , Rome, Italy Feb 05, 2020
Photo Remo, Image: 497626415, License: Rights-managed, Restrictions: WORLD RIGHTS excluding ITALY - Fee Payable Upon Reproduction - For queries contact Avalon.red - sales@avalon.red London: +44 (0) 20 7421 6000 Los Angeles: +1 (310) 822 0419 Berlin: +49 (0) 30 76 212 251, Model Release: no, Credit line: Avalon.red / Avalon Editorial / Profimedia
Zaostajanje za nekim europskim zemljama
Ipak, postoji nada da učinak neće biti dugotrajan. Velika depresija dogodila se dijelom i zbog dramatičnog neuspjeha vlade. "Tada donositelji politika nisu poduzimali vrste koraka koje donositelji politika poduzimaju sada", kaže Furman.
On podsjeća kako su savezni zakonodavci proslijedili paket pomoći u iznosu od 2,2 bilijuna dolara za pomoć građanima pogođenima krizom izazvanom epidemijom koronavirusa. Povećana je i isplata naknada za nezaposlene, malim tvrtkama dane su olakšice... Te će mjere, smatra Furman, vjerojatno spriječiti da SAD ne potone u Veliku depresiju.
No, stručnjaci ističu kako SAD po tom pitanju zaostaju za mnogim europskim zemljama koje su u puno većem razmjeru poduzele mjere za spašavanje svojih gospodarstava i pomoć svojim zdravstvenim sustavima.
Banke bi trebale pondijeti više tereta
"Ne pomažemo svojim saveznim državama dovoljno. Mi im čak ne pomažemo da podmire dodatne troškove borbe protiv koronavirusa", kaže nobelovac Stiglitz dodajući da će se mnoge američke savezne države vjerojatno suočiti s proračunskim deficitima te će morati smanjiti troškove, uključujući davanja za nezaposlene, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb. On smatra da bi banke trebale podnijeti više tereta u ovoj krizi i pomoći gospodarstvu.
"Kreatori politike moraju nastaviti raditi zaista velike stvari. Oni ne smiju biti samozadovoljni i pretpostaviti da će sve biti u redu", kaže Furman dodajući da Amerikanci trebaju nastaviti vršiti pritisak na zakonodavce i vladine čelnike kako bi se osiguralo da se spriječi najgori scenarij.