U masovnim sukobima prosvjednika ogorčenih zbog teških presuda zagovornicima katalonske nezavisnosti i policije u utorak navečer u katalonskim gradovima ozlijeđene su najmanje 74 osobe.
U Barceloni, Gironi, Lleidi i Tarragoni, četirima najvećim gradovima Katalonije, u isto vrijeme su počeli prosvjedi koji su prerasli u sukob s policijom.
U Barceloni se oko zgrade španjolske središnje vlade okupilo oko 40.000 prosvjednika, podatak je gradske policije. Uz povike „Na njih“, „Živjela slobodna zemlja“ i „Ulice će uvijek biti naše“ prosvjednici su krenuli uklanjati željezne ograde koje je ondje ranije tijekom dana postavila policija.
Maknuvši barijere htjeli su se približiti zgradi španjolske vlade, koju smatraju odgovornom za „nepravedne presude“ svojim čelnicima, no zaustavila ih je interventna policija palicama i štitovima. Prosvjednici su ih zatim zasuli limenkama, bocama i bengalkama. Pri tom su nosili zastave koje simboliziraju nezavisnost.
Katalonska policija, kojoj je stiglo pojačanje španjolske nacionalne policije, krenula je rastjerivati masu. Prosvjednici su uzvratili postavljanjem vatrenih barikada, paleći kontejnere i gume. Policijske sirene i zvuk helikoptera odjekivali su u noći.
Slične scene uslijedile su i u ostala tri grada Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveru Španjolske.
Premda su katalonska vlada, osuđeni političari i bivši predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont, danima pozivali na mirne i nenasilne prosvjede, čini se da je strpljenje popustilo kod tisuća mladih prosvjednika. Oko ponoći je šest prometnica bilo blokirano.
Katalonska policija pozvala je stanovnike da se ne približavaju zonama s barikadama. Koristila je sredstva za rastjerivanje prosvjednika.
Ozlijeđene su 74 osobe no niti jedna teško, izvijestila je hitna pomoć.
Sukobi su trajali satima nakon čega se oglasila španjolska vlada priopćenjem u kojem je navela kako je njen „cilj jamčiti sigurnost i suživot u Kataloniji, te da će to ako treba postići čvrstinom, odgovarajućom mjerom i jedinstvom“. Premijer Pedro Sánchez je zbog nastale situacije otkazao za srijedu planirani put u sjeverni grad A Coruñu gdje je trebao prisustvovati dodjeli novinarskih nagrada.
Potpredsjednik katalonske vlade Pere Aragonés pozvao je preko Twittera prosvjednike na smirivanje. „Nemojmo im dati ono što traže. Nemojmo im pokloniti članak 155. Udaljimo se od nasilnih i neopravdanih akcija“, poručio je.
Španjolska vlada je u listopadu 2017., kao odgovor na referendum o nezavisnosti kojeg je bio zabranio Ustavni sud i posljedično proglašenje republike Katalonije, posegnula za člankom 155. ustava kojim je na nekoliko mjeseci preuzela direktno upravljanje iz Madrida nad Katalonijom gdje je raspisala izbore.
Ovo je drugi dan prosvjeda nakon što je u ponedjeljak 131 osoba bila ozlijeđena u sukobu prosvjednika i policije, od kojih jedna teško.
Prosvjedi su uslijedili nakon što je u ponedjeljak Vrhovni sud u Madridu osudio devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne od 9 do 13 godine zbog organiziranja nezakonitog referenduma 2017. i posljedičnog proglašenja republike Katalonije. Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.
Prosvjedi su najavljeni za čitav tjedan a sindikati koji podržavaju samostalnost pozvali su stanovnike na opći štrajk u petak. Razne organizacije najavile su dolazak na prosvjed u Barcelonu.
"Samo demokracija i politika mogu riješiti ovaj sukob"
Bivši potpredsjednik katalonske vlade Oriol Junqueras, osuđen u ponedjeljak na 13 godina zatvora, rekao je u razgovoru za agenciju Reuters kako će zatvaranje zagovornika nezavisnosti samo ojačati pokret za odcjepljenje Katalonije od Španjolske.
Suci Vrhovnog suda u Madridu osudili su 50-godišnjeg Junquerasa zbog poticanje stanovništva na ustanak te korištenje javnog novca za referendum 2017. kojeg je bio zabranio Ustavni sud. Čelnik Katalonske republikanske ljevice (ERC) sudjelovao je prije dvije godine u posljedičnom proglašenju samostalne republike Katalonije koja međutim nije zaživjela.
„Samo demokracija i politika mogu riješiti ovaj sukob. Njegovo nerješavanje demokratskim putem sve će ga više i više produbljivati. Mi nećemo prestati misliti ono što mislimo...Presuda ovog tipa samo će učvrstiti naša uvjerenja“, rekao je Junqueras u e-mailu poslanom preko svojih suradnika Reutersu.
On je u ponedjeljak dobio najvišu zatvorsku kaznu dok je preostalih osmero dužnosnika osuđeno na zatvorske kazne u trajanju od 9 do 12 godina, uz isto toliko razdoblje zabrane obnašanja javnih funkcija. Još troje dužnosnika osuđeno je na novčane kazne i zabranu obnašanja javnih funkcija.
„Izvršena je osveta, a ne pravda, pa zbog toga odgovaram na ova pitanja iz zatvora. No pokret za nezavisnost je snažan i konsolidiran. Uvjeren sam da ga ova presuda neće oslabiti nego upravo suprotno, ojačati“, izjavio je.
Za sve osuđene odbačena je optužba za pobunu, najteža točka optužnice koja implicira korištenje nasilja. Na njoj je inzistiralo državno odvjetništvo, zbog čega mu je prijetila kazna od 25 godina zatvora, što je izazvalo ogorčenje u Kataloniji.
No Junqueras najavljuje žalbu pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.
„Nikada, nikada, nikada pokret za nezavisnost nije djelovao nasilno. Nikada. Ni kada nas je bilo malo koji smo izlazili na ulice niti sada kada nas je više od 2 milijuna“, rekao je.
Pokret za nezavisnost je proteklih godina na ulice uspijevao izvući stotine tisuća osoba u nenasilnim okupljanjima u autonomnoj pokrajini Kataloniji sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveroistoku Španjolske.
