Nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića optužio da je bio zagovornik islamskog radikalizma kakav je danas vidljiv diljem svijeta.
Bosanski muslimani su europeizirani niti su pretjerano religiozni
Dodik je posvjedočio kako je političku karijeru započeo 1990. kada je u skupštinu bivše SR BiH izabran kao kandidat Saveza reformskih snaga Ante Markovića.
Političko organiziranje na nacionalnoj osnovi u BiH, navodi Dodik, započelo je formiranjem Stranke demokratske akcije (SDA) koju je opisao kao "nacionalističku stranku Muslimana, predvođenu Alijom Izetbegovićem, koji je zbog promicanja islamskog radikalizma ležao u zatvoru".
Podsjetio je kako je Izetbegović autor knjige "Islamska deklaracija" u kojoj je, kako tvrdi, najavljena politika zalaganja za islamsko uređenje temeljeno na šerijatu tamo gdje su muslimani većina. Iznio je i tvrdnju "iz nekih izvora" kako je Izetbegović tijekom 2. svjetskog rata bio pripadnik nacističke Handžar divizije unatoč ranijim objašnjenjima Bakira Izetbegovića da je njegov otac bio partizan. Tužitelj Alan Tieger podsjetio je kako je "Islamska deklaracija" u parlamentu na Palama prvi put spomenuta u listopadu 1993. godine:
"Islamska dekaracija do tada nije figurirala na skupštini bosanskih Srba jer su bosanski muslimani bili vrlo europeizirani, nisu bili pretjerano religiozni a pogotovo nisu bili radikalni islamisti", kazao je tužitelj.
Srpska strana nije ni za što kriva
Organiziranje HDZ-a i SDS-a bila je reakcija na formiranje "ultranacionalističke" SDA. Proglašenje neovisnosti Slovenije i Hrvatske dovelo je mir u pitanje: "SDS-ova politika bila je politika ostanka tadašnje BiH u Jugoslaviji, HDZ je podupirao neovisnost Hrvatske i to je donijelo puno turbulencija u parlamentu i naravno SDA Alije Izetbegovića je podržala raspad zemlje i neovisnost Slovenije i Hrvatske", kazao je Dodik.
Bilo je tada vidljivo koaliranje Muslimana i Hrvata, a rat u Hrvatskoj dodatno je poticao napetosti u BiH pri čemu su Srbi u BiH strahovali od iskustva jasenovačkog logora i stradanja Srba. Potužio se i kako je Izetbegović nakon rata neutemeljeno tražio promjenu Daytonskog sporazuma, da proglasi konstitutivnost tri naroda na cijelom teritoriju BiH "što je na kraju i dobio". Time je, smatra Dodik, srušen temelj Daytona koji je RS priznao kao "monoetnički entitet", dok je Federaciju BiH definirao kao entitet Hrvata i Bošnjaka.
Srpska strana u BiH po Dodikovu tumačenju nije ni za što kriva jer je samo tražila poštivanje ustava.
Referendom o neovisnosti bio je nelegalan
Referendum o neovisnosti BiH održan 28. veljače i 1. ožujka 1992. Dodik je nazvao nelegalnim. Na konstataciju tužitelja Tiegera kako je SDS samo tražio izliku za svoje ranije pripremane akcije u cilju odvajanja dijelova BiH, Dodik je kazao kako su to samo hipoteze. Tužitelj ga je suočio sa zapisnikom sa sjednice krnjeg Predsjedništva SFRJ iz prosinca 1991. na kojoj je Karadžić govorio o pripremljenom redosljedu poteza kako bi se cijela BiH ili njeni dijelovi zadržali u sastavu "skraćene Jugoslavije".
"Termin etničko čišćenje kasnije sam čuo kao prenošenje određenih ocjena medija u svijetu i regiji. Danas mogu reći da sam potpuno uvjeren da politika tog vremena nije bila politika etničkog čišćenja", ustvrdio je Dodik dodajući kako nije bilo nikakvog planu protjerivanja Hrvata i Bošnjaka s područja pod nadzorom vlasti bosanskih Srba.
