U Francuskoj se i u subotu nastavljaju štrajkovi u naftnim rafinerijama, a diljem zemlje stanovnici prosvjeduju jer su gnjevni na vladu koja je progurala prijedlog o povećanju starosne dobi za odlazak u državnu mirovinu bez glasanja u parlamentu.
Sve rašireniji nemiri u kombinaciji s gomilanjem smeća na pariškim ulicama predsjednika Emmanuela Macrona i francusku vladu stavili su pred najveći izazov od demonstracija Žutih prsluka u prosincu 2018. Više od trećine operativnog osoblja u naftnim rafinerijama i skladištima TotalEnergiesa, na lokacijama poput Feyzina u jugoistočnoj Francuskoj i Normandiji na sjeveru zemlje, štrajkalo je u subotu, rekao je glasnogovornik tvrtke.
U međuvremenu su nastavljeni i štrajkovi zaposlenika francuskih željeznica.
Za vrijeme prosvjeda na Trgu sloge (Place de la Concorde) u glavnome francuskom gradu u petak navečer interventna se policija sukobila s prosvjednicima nedaleko od zgrade parlamenta, što je rezultiralo 61 uhićenjem.
"Nema mjesta nasilju. Parlamentarna demokracija mora se poštovati", rekao je ministar digitalne tranzicije i telekomunikacija Jean-Noel Barrot za radio Sud. Kasnije u subotu planirano je održavanje još jednog okupljanja u Parizu.
Zakazan dan industrijske akcije
Televizija BFM prikazala je snimke demonstracija koje se već održavaju u gradovima poput Compiegnea na sjeveru zemlje, Nantesa na zapadu i Saint-Etiennea u središnjoj Francuskoj. Savez glavnih francuskih sindikata objavio je da kani nastaviti s mobilizacijom, nastojeći na taj način iznuditi od vlasti zaokret prema promjenama.
U cijeloj je zemlji za četvrtak zakazan dan industrijske akcije. Zaposleni u prometu, obrazovanju i energetici širom Francuske sudjelovat će u četvrtak u tom štrajku, a veliki protestni marševi očekuju se u Parizu i drugim gradovima.
Industrijska akcija smatra se svojevrsnim testom koji bi trebao pokazati mogu li sindikati, koji su se proteklih godina borili kako bi ljude uvjerili u važnost štrajka, njihov gnjev transformirati u masovni društveni protest.
Osam dana prosvjeda koji su se od sredine siječnja održavali širom zemlje, kao i brojne lokalne industrijske akcije dosad su bili većinom mirni, no nemiri koji traju posljednja tri dana sve više podsjećaju na prosvjede Žutih prsluka koji su izbili krajem 2018. zbog visokih cijena goriva.
Tada su njihove demonstracije Macrona prisilile na djelomičan zaokret u pogledu poreza na ugljik. Macronova reforma podiže dob za odlazak u mirovinu za dvije godine, što znači sa 62 na 64 godine.
Vlada smatra da je takav potez ključan kako bi se zajamčilo da se mirovinski sustav održi.
