Cijena nafte u lipnju su porasle za oko 6 posto. Analitičari su očekivali pad zaliha nafte i benzina pa je mnoge šokiralo izvješće o njihovom rastu u SAD-u, javlja CNBC.
Događaji iz cijelog svijeta mogu utjecati na ponudu i potražnju, a samim time i na oscilaciju u cijenama. Naftni konzultant i bivši ministar gospodarstva Davor Štern za Danas.hr prokomentirao je neke od faktora koji bi mogli diktirati uvjete na naftnom tržištu.
Neki stručnjaci navode da su napetosti na Bliskom istoku, odnosno širenje sukoba Hamasa i Izraela, ključne za promjenu cijena nafte. Izrael napada libanonski Hezbolah, pri čemu postoji strah da se u priču uplete Iran, veliki proizvođač nafte. Potencijalno širenje konflikta moglo bi utjecati na opskrbu naftom. Štern se slaže da je situacija na Bliskom istoku opasna. "Ako Izrael otvori sjeverni front prema Libanonu, može doći do velikih problema. Tada bi nastao pravi rat. Do sada su se borili s teroristima, no Libanon je suverena država i rat s njima ne bi bio napad na Hezbolah, već na Libanon. Vjerujem da bi u tom slučaju došlo do velikog porasta cijene nafte", tvrdi Štern.
Mediji su u prošlog mjeseca izvještavali da Saudijska Arabija neće obnoviti važan sporazum s SAD-om zbog kojeg je naftu morala prodavati u američkoj valuti. To bi im omogućilo trgovinu kineskim RMB-jem, eurom, možda čak i digitalnim valutama. "Dolar cijelo vrijeme ide malo gore pa malo dolje, ali kada mu padne vrijednost, onda raste cijena nafte. Istek njihovog sporazuma svakako je jedan od elemenata koji može utjecati na cijenu. Isto tako, neke države pokušavaju izbjeći dolar u trgovini. To će unijeti dodatnu nervozu igračima na burzi jer neće znati u čemu kotiraju", navodi Štern.
Štern dodaje da je teško prognozirati što bi se dogodilo ako Saudijska Arabija uistinu okrene leđa dolaru i krene trgovati naftom u drugim valutama: "To je nepredvidivo i vjerujem da nitko nema odgovor. Ovisi o raspoloženju na burzi gdje vlada sindrom krda. Funkcionira tako da prvi 'veliki igrač' odluči nešto napraviti na tom području, a ostali će se povući za njim. To može izazvati lavinu koja će dovesti do niže ili više cijene nafte."
Važno je spomenuti i hutiste koji postaju sve opasniji u Crvenom moru, a česte su vijesti o njihovim napadima na brodove. "Amerikanci napadaju hutiste, ali za mene je nepojmljivo da jedan mali narod u Jemenu, koji nema dovoljno za hranu, raspolaže sofisticiranim oružjem kojim gađaju brodove u Crvenom moru. Amerikanci samo tu i tamo unište koju bateriju za ispaljivanje raketa, ne idu na konfrontaciju. To je vjerojatno vezano uz nadolazeće predsjedničke izbore. Ni Biden ni Trump se ne bi izložili situaciji da se krene u rat koji bi mogao biti kao Vijetnamski", objašnjava Štern pa dodaje da najviše pati logistika.
"Brodovi izbjegavaju Crnu more da ih ne napadnu. Hutisti su već napadali tankere i turističke brodove. Zato su u pogonu ponovno veliki supertankeri koji preko Afričkog roga idu u Europu i ostale destinacije, što povećava troškove i cijenu nafte, ali ipak ne toliko da bude dramatično kao eventualan totalan sukob na Bliskom istoku", govori Štern.
Američki mediji u kontekstu cijena nafte ističu važan datum - 4. srpnja. Tada slave Dan nezavisnosti, a na ulicama se očekuje povećan, možda i rekordan broj vozača. "Općenito gledano, SAD uglavnom ima popunjene zalihe nafte za dogledno vrijeme, nemaju potrebe za nadopunjavanjem. Jedan datum ne može činiti razliku niti ih isprazniti. Ipak, jasno je da će ljeto donijeti povećanje prometa. U Hrvatskoj je također porastao promet, a treba računati da će slično biti i u drugim zemljama. Egzodus, odnosno pokret velikog broja stanovnika s automobilima može malo promijeniti sliku, ali ne može drastično utjecati na povećanje cijena kao neki ratni događaji i psihoza oko petrodolara, koji uz sebe vežu puno veće iznose", pojašnjava Štern.
Prirodne katastrofe također mogu biti faktor. Posljednjih dana, Karibi su na udaru "čudovišnog" uragana Beryla. Žestoka oluja srušila je krovove sa zgrada, čupala drveće i na tlo porušila električne vodove. Uragan bi uskoro trebao krenuti preko Karipskog mora i nastaviti prema Meksiku. Pojedini analitičari smatraju da bi moglo biti problema ako tamo pogodi rafinerije. "Beryl može utjecati na naftno tržište, ali samo kratkoročno. Nedovoljno je velik da utječe na promjene na svjetskom nivou. Ako ošteti rafinerije, može usporiti rad, ali toga je bilo i prije pa nije ostavilo duže i dugoročne posljedice", tvrdi Štern.
Štern je oprezan pa ne želi davati preopširne prognoze za promjene na tržištu nafte u preostalim mjesecima 2024. godine. "Ne mogu ništa prognozirati s obzirom na neizvjesnu budućnost sukoba koji bi stvarno mogli dovesti do velikih promjena u psihologiji burze. Ne zbog realnih učinaka, nego prije svega zbog efekta krda koji bi mogao dovesti do nenormalnih porasta cijena", zaključuje Štern.
POGLEDAJTE VIDEO: Davor Štern: 'Burze su se malo probudile... Poskupila je nafta'
