U onoj početnoj fazi rata smo svi nekako mislili da je riječ o vrlo kratkoj operaciji i kratkotrajnom ratu. Sada nakon šest mjeseci cijelu situaciju gledamo potpuno drugačije. Započela je tim riječima analizu za N1 profesorica Đana Luša s Fakulteta politički znanosti koja se osvrnula na trenutnu situaciju u Ukrajini.
"Na samom početku, cilj je bila dekapitacija vodstva Ukrajine i stvaranje svojevrsnog kvislinškog režima u Ukrajini, kada to nije uspjela Rusija se okreće na istočno i južno bojište. Ako promatramo neku interaktivnu kartu, preko ljeta je bio taj neki pozicijski rat gdje nije bila previše promjena na samom ratištu. Sada imamo nekakvu najavu kontraofenzive", dodala je.
Progovorila je potom i o šansama za diplomatske pregovore istaknuvši pritom kako su se u prvoj fazi rata nadali da će zaraćene strane sjesti za stol.
"I Macron je htio biti arbitar, pa i Erdogan. Mnoge zemlje su nastojale posredovati. Sada u ovoj fazi ne vidimo mogućnost diplomatskih pregovora. Rusija bi sada sjedanjem za stol na neki način priznala poraz, dok bi Ukrajina isto tako priznala gubitak skoro petine svog teritorija. U ovom trenutku osim dogovora koji su postignuti u izvozu žitarica, ne vidim neku mogućnost diplomatskih pregovora", naglasila je.
Plinska kriza
A izbijanje rata popratila je plinska kriza, s obzirom na to da je Rusija jedan od najvećih izvoznika.
"Svi najavljuju hladnu i jako tešku zimu što se tiče energenata. Ovo ljeto je Scholz išao u Kanadu, da bi razgovarao o nekim alternativama. Njemačka je počela s redukcijama struje, napunila je svoje spremnike nafte i plina. Sada kad je Rusija isključila dotok plina kroz Sjeverni tok, ostaje pitanje dugoročne energetske opskrbe Europe. Tu se Europa ogolila jer nije dugoročno razmišljala", poručila je.
Što se tiče pak potencijalnog dogovora Hrvatske i Mađarske oko Ine smatra da u ratnoj situaciji u prvi plan izlaze interesi svake države.
"Orban se postavio kao i mnogo puta dosad, to je politika koju on promovira – mađarski nacionalni interesi prije svega. On sebi osigurava unutarnju političku podršku", pojasnila je.
Kuha se na Balkanu
Posljednjih tjedana dodatno su se narušili odnosi između Srbije i Kosova, a Luša smatra kako bi bilo kakva eskalacija između njih predstavljala veliku prijetnju Europi dok se vodi rat u Ukrajini.
"Bilo kakva nestabilnost se može preliti na regiju. Berlinski proces nije polučio rezultate koji su mnogi očekivali da hoće. SAD se tek nedavno ponovno uključuje u regiju. Biden je ponovno vratio Balkan u centar američkog interesa. Ono što je opasno je činjenica je jako teško postići ikakav kompromis. Ovo je samo jedan segment vezano uz registarske tablice i vezano uz prelazak granice s osobnim dokumentima. Ovaj dogovor je korak naprijed u smislu nekakvog suživota i boljih odnosa među stanovništvom na sjeveru Kosova", poručila je.
