Robert Swan prvi je čovjek koji je pješačio na južni i sjeverni pol. Prije više od trideset godina, kada je NASA otkrila ozonsku rupu, šetao je točno ispod nje i na vlastitoj koži grubo osjetio posljedice. Na kontinentu koji ga je fizički i psihički slomio, transformirao i osnažio, pronašao je inspiraciju za daljnji rad. Sada sa Zakladom 2041 radi na očuvanju Antarktika kao jedinog netaknutog kontinenta.
Ujedno je ambasador dobre volje UN-a za mlade, časnik reda britanskog carstva i predavač. O tome kako je život posvetio očuvanju netaknutosti Južnog pola, govorio je za slovenski N1.
'Na Sjevernom polu leda više nema'
"Obično kažem da sam prvi čovjek u povijesti koji je pješačio na oba pola, i u mnogim pogledima je prilično besmisleno ići pješice na oba pola. Zato sam to u svom životu pokušao osmisliti. Vrlo je teško hodati do oba pola. Put je dug: 900 milja pješice (približno 1.448 kilometara) do južnog pola, velikog Antarktika. Pješačenje do sjevernog pola znači 700 milja (oko 1.126 kilometara) hodanja po smrznutom, ledenom oceanu. Da, već u osnovi je teško. Samo mjesto, oba mjesta žele te ubiti. Svaki dan kad si tamo žele te ubiti. Ako to zaboraviš, nećeš se vratiti kući " , kazao je.
Zbog hodanja ispod ozonske rupe na južnom polu promijenila mu se boja očiju i spalilo mu se lice. Putem je izgubio i 33 kilograma za 70 dana.
"Sada je vrlo uznemirujuće otići na sjeverni pol jer tamo ne možeš ići pješice, kako smo mogli prije 30 godina. Jednostavno leda više nema. Na južnom polu, gdje idemo svake godine, vidimo ogromne dijelove kontinenta kako se mijenjaju. Mnogo leda se slijeva s Antarktika, i pri tome kažeš: događa li se ovo zaista ", kaže Swan plastično opisujući prostore na Zemlji koje čovjek uništava.
'Ako se tamo led otopi, onda je to kraj igre'
Njegov cilj je da se Antarktik ostavi na miru.
"Nitko ga ne posjeduje i vjerujem da bi kao kontinent trebao biti zemlja namijenjena za znanost i mir. Zato se svim snagama trudim kako bi nam ostalo jedno mjesto koje nećemo uništiti, kao što to radimo drugdje po svijetu. Mislim da zaista moramo reći dosta i ostaviti Antarktik na miru", poručuje Swan.
Ako se na Antarktiku otopi ledeni pokrivač, upozorava, razina mora će se diljem svijeta podići za približno 300 metara.
"To znači kraj igre. Za većinu nas. Da, to je opasno mjesto i mislim da moramo biti svjesni toga. Središnja Europa, SAD, Engleska… svi svojim postupcima utječemo na to koliko su pogođeni sjeverni i južni pol. Ipak, pun sam nade ", kazao je Swan za slovenski N1.
Po njegovom mišljenju, Antarktik se može sačuvati na dva načina.
"Prvi je, okupiti ljude koji ga žele sačuvati. Ako skupimo dovoljno ljudi koji ga žele sačuvati, političari će slušati iz vlastitih interesa. A drugo rješenje je da se razvijemo u ekološki svjesnu zajednicu koja više neće trebati sirovine koje nude Antarktik i Arktik. Vidim nadu u svijetu obnovljivih izvora energije. Tako da za 20 godina, ako ih budemo imali dovoljno, ni financijski se neće isplatiti iskorištavati prirodne resurse Antarktika ", poručio je.
'Ostalo nam je još 10 godina za velike promjene'
Napomenuo je kako nam vrijeme za očuvanje planete brzo ističe.
"Ako pogledate izvještaje i slušate izvanredne ljude poput Davida Attenborougha, ostalo nam je još samo deset godina da napravimo velike promjene. Što znači da si ne možemo priuštiti samo bijes, jer nas to neće nigdje odvesti. Ono što moramo učiniti je da inspiriramo mlade ljude i kažemo im da mogu biti ljuti, ali ih moramo inspirirati da aktivno pronalaze rješenja (…) Ljudi ne vole promjene. Čovjek mora moći zapitati se gdje želimo biti za 10 godina. Ako to nisu pravi ljudi, upamtite da su političari tamo samo zato što smo ih izabrali. Nismo u diktaturi, nego u demokraciji, zar ne ", kaže Swan.
Na koncu je napomenuo da su ljudi priličlno dobri u preživljavanju.
"Nisam istraživač, nisam ekolog, definitivno sam previše lud da bih bio znanstvenik, ali mi preživljavanje dosta dobro ide od ruke. Imam nadu, jer moramo imati nadu. Kakav će biti efekt ukoliko netko kao ja bude gledao sve crno? Negativnost nikoga ne inspirira. Zato moram očuvati takav pogled, moram imati priče koje daju nadu, mlade s Balkana moram iz Slovenije odvesti na Antarktik, kako bi mogli još i oni biti puni nade za svoje generacije. Sve se vrti oko nade i nadahnuća mladih riječima: zaista ste inspirirani očuvanjem okoline, ali ponašate li se također tako i sami ", kazao je Swan za slovenski N1.
