Dok je bio u svemiru, kozmodrom s kojeg je uzletio više nije bio u njegovoj domovini, grad u kojem je živio više se nije zvao Lenjingrad. Dok je napravio 5000 krugova oko Zemlje, njegova država je postala manja za pet milijuna četvornih kilometara. No možda najbolja ilustracija raspada SSSR-a je njegova plaća: dok je odlazio - 600 rubalja je bilo jedno od boljih primanja u državi. Kada se vratio, nije bilo ni pola mjesečne zarade jednog vozača autobusa.
Sergej Konstantinovič Krikaljov, inženjer koji se odmah nakon studija zaposlio u ruskom konglomeratu Energija, već 1985., sa svega 27 godina, ostvario je svoj san i odabran je za kozmonauta. Počeo je s isrpljujućim treningom i 1988. leti na svemirsku postaju Mir, prvu stalnu svemirsku postaju i ponos sovjetskog svemirskog programa. Nakon 151 dana, sletio je na Zemlju.
Počinje se pripremati za svoju drugu misiju. Planirano je da i ovaj put ostane više mjeseci, jer je kao inženjer trebao obaviti više poslova oko održavanja stanice i instaliranja novih instrumenata.
Poletio je 18. svibnja 1991. Prvotno je planirano da se vrati nakon dva mjeseca, no pristao je ostati do listopada – u srpnju je trebao doći novi inženjer, no zbog nedostatka sredstava broj letova je reduciran.
'Nismo shvaćali što se događa'
A onda šok – ne samo za njega nego i za cijeli Sovjetski Savez. U kolovozu, KGB i ostali tvrdolinijaši iz partije pokušali su puč protiv zadnjeg predsjednika SSSR-a. "Za nas kozmonaute je to bilo posve neočekivano", prisjećao se kasnije Krikaljov. "Nismo shvaćali što se događa. U razgovorima smo pokušavali predvidjeti kako će to utjecati na naše osvajanje svemira.
Pučisti nisu uspjeli očuvati SSSR, naprotiv, jedini rezultat bio je da se umjesto mirnog preuređenja, najveća država svijeta raspadne prilično kaotično – bez ratova i krvoprolića, ali s pretvorbom koja je zemlju bacila na koljena.
Za povratak nema novca
"Nema novca za tvoj povratak", rečeno je Krikaljovu. Kroz mjesec dana je dobio isti odgovor: država od njega traži da se malo zadrži u svemiru. Za mjesec dana isto. "Oni znaju da to za mene, za moje zdravlje nije lako. Ali država je sada u još težoj situaciji, i državni prioritet je uštedjeti novac", govorio je Krikaljov u intervjuu za Discover Magazine.
Krikaljov se mogao vratiti kući bez bilo čije pomoći, jer je na raspolaganju imao kapsulu "Raduga" za let u jednom smjeru. No njegov bi odlazak sa stanice "Mir" značio da se njen rad zaustavlja, jer drugog inženjera na stanici nije bilo.
Ostali su se vraćali, on je morao ostati jer je inženjer
"Razmišljao sam hoću li imati dovoljno snage da izdržim. Nisam vjerovao da ću moći", priznaje on. Rizik je bio velik: atrofija mišića, radijacija, onkološka oboljenja... A misija se nastavljala i nastavljala.
Što je još paradoksalnije, ostatak posade se izmjenjivao. Sergej Krikaljov je sa 311 dana ili 10 mjeseci provedenih u svemiru postavio svjetski rekord. Za to vrijeme su planirane četiri ekspedicije, a ostvarene dvije, i ni u jednoj od njih nije bilo mjesta za novog inženjera. U potrazi za novcem Rusija je prodavala mjesta u raketi "Sojuz", primjerice Austriji za sedam milijuna dolara ili Japanu za 12 milijuna, koji je u svemir poslao novinara. Razmišljalo se i o prodaji "Mira" dok još funkcionira. Drugim riječima, drugi članovi posade su se vraćali na Zemlju i samo se Sergej kao jedini inženjer nije mogao vratiti, piše Russia Beyond.
Svemirski zatočenik je molio da mu barem pošalju med da mu popravi raspoloženje. Ni meda nije bilo. Poslali su mu limun i hren.
Tek kad je Njemačka platila 24 milijuna dolara kako bi njihov astronaut dobio priliku leta u svemir, odobreno je da se Rus vrati kući. Dok je Krikaljov bio u svemiru, okolina grada Arkaliha gdje se prizemljio prestala je biti sovjetska zemlja i postala dio neovisne republike Kazahstan.
Nije mogao ni stajati
Iz kapsule "Sojuza" izvukli su čovjeka na čijoj su uniformi bila četiri slova "SSSR" i crvena sovjetska zastava, "bijelog kao brašno i znojnog kao vlažno tijesto", pisali su mediji. O Kirikaljovu i njegovoj žrtvi, koja više nije bila obavijena velom tajne poput sovjetskih neuspjeha, saznao je cijeli svijet. Tako je svijet ubrzo vidio i snimke kako mu četvorica pomažu da stane na noge. Jedan ga je ogrnuo kaputom, a drugi mu je pružio tanjur juhe.
"Promjene i nisu tako radikalne", re��i će politički korektno Krikaljov nekoliko dana poslije prizemljenja. "Živio sam na teritoriju Rusije dok je ona bila u sastavu SSSR-a. Vratio sam se u Rusiju u sastavu Zajednice neovisnih država."
Krikaljov će zatim dobiti orden Heroja Rusije, a kroz dvije godine će ponovo poletjeti u svemir kao prvi ruski kozmonaut u američkom šatlu. A još nekoliko godina kasnije postat će i prvi ruski kozmonaut koji će ući u novu Međunarodnu svemirsku stanicu. Ukupno, i danas drži rekord kao čovjek koji je najdulje proveo u svemiru - 803 dana i nešto manje od 10 sati.
