Cijena goriva u Hrvatskoj otišla je jutros na rekordne razine pa tako vlasnici benzinaca za litru plaćaju 13 kuna, dok je cijena eurodizela skočila na čak 13,91 kunu. No, na svjetskom tržištu posljednjih dana događa se obratni trend - cijena barela nafte pada.
Danas je na svjetskim burzama cijena američkog tipa nafte WTI 97,82 dolara po barelu, dok se britanski Brent prodaje za 101,39 dolara po barelu. Prije samo tjedan dana, prošlog utorka, cijena barela WTI bila je 123 dolara, dok je Brent bio 127 dolara. I otada, cijena i jednog i drugog padaju.
Naravno, poremećaj na tržištu nafte dogodio se 25. veljače, nakon što je Putinova Rusija krenula u invaziju i napad na Ukrajinu. Toga dana cijena WTI-ja bila je 91 dolar za barel, a Brenta 94 dolara te je potom krenuo strmoglavi rast na svjetskom tržištu, a vrhunac je dosegnut, kako smo već spomenuli, prije tjedan dana, nakon čega je cijena počela padati.
Sve o ratu u Ukrajini iz minute u minutu pratite OVDJE
Zašto Plenkovićeva vlada nije zamrznula maloprodajne cijene?
Prošlog tjedna Vlada RH odlučila se na fiksiranje marže trgovaca naftnih derivata i privremeno smanjenje trošarine na dizelsko i benzinsko gorivo, ali nije posegnula za istom taktikom kao prije nekoliko mjeseci kada je uredbom potpuno zamrznula cijenu goriva na određenoj razini.
Premijer je prošlog tjedna objasnio da nisu fiksirali maloprodajne cijene jer bi se, u tom slučaju, mnogi distributeri mogli suočiti sa situacijom da posluju s gubitkom, a to je moglo dovesti do zatvaranja nekih benzinskih postaja, što bi znači da ljudi ne mogu doći do goriva. Zbog toga što se nije išlo na fiksiranje maloprodajne cijene, ovog tjedna je cijena goriva drastično porasla - litra benzina s 12,19 kuna na 13 kuna, a litra dizela s 12,53 kune na 13,91 kunu.
Ključ je u Ukrajini i Rusiji, ali promatra se i stanje u Kini
Bloomberg je u svom jutrošnjem tekstu naveo razloge zašto je u posljednjih tjedan dana na svjetskom tržištu cijena nafte u silaznom trendu. Prvi razlog je ponovna pojava koronavirusa u Kini, najvećem svjetskom uvozniku nafte, zbog čega tržišta strahuju da će se smanjiti potražnja. Kao drugi razlog navodi se mogućnost "napretka u pregovorima o primirju" između Ukrajine i Rusije.
"Dok još uvijek postoji zabrinutost da će poremećaj ruske isporuke nafte dovesti do smanjenja već napregnutog tržišta, države OPEC-a i drugi brzo su objavili da neće biti nestašice", piše Bloomberg.
