Nakon što su nedavno Sjedinjene Američke Države donijele Strategiju za Balkan, nešto se slično prije nekoliko dana dogodilo i u Velikoj Britaniji. "Ujedinjeno Kraljevstvo i budućnost Zapadnog Balkana" naziv je dokumenta koji je donio odbor Domalordova, a koji ocjenjuje stanje u ovoj geopolitički vrlo važnoj regiji za Britance. I to u nimalo pozitivnom tonu. Naime, Britanci smatraju da je Zapadni Balkan izvor nestabilnosti u Europi tvrdeći da su sve zemlje u regiji ostale zarobljene u 90-im godinama prošlog stoljeća te da je rastući nacionalizam opasniji čak i od radikalnog islamizma.
Vjerojatno najčešće spominjana sintagma u dokumentu jest 'nestabilnost i nesigurnost regije', a stanje nakon rata ocjenjuju 'mirom bez pomirenja'. "Nema konsenzusa o uzrocima i prirodi nasilja koje je počinjeno tijekom ratnih sukoba na tlu bivše Jugoslavije. Sve etničke grupe sebe smatraju prvenstveno žrtvama, a ne nositeljima nasilja. Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini PaddyAshdown vidi Zapadni Balkan kao tipično mjesto nezavršenih ratova", stoji u ocjeni odbora.
Kako smanjiti ruski utjecaj?
Glavno nasljeđe 20. stoljeća, smatraju Britanci, ostaje ultradesničarski nacionalizam primjetan u svim zemljama regije, a vjeruju da je opasniji od radikalnog islama, čiji je utjecaj također u porastu posljednjih godina. "Ultradesničarski nacionalizam je opasniji jer što je više tvrdokornih nacionalista na Balkanu, to su granice uspostavljene nakon ratova 90-ih dalje od toga da budu nepovredive", stoji u izvješću.
Zaključuju i da Ujedinjeno Kraljevstvo treba nastaviti obučavati i savjetovati agencije u regiji koje se bore protiv terorizma i radikalizacije.
Potencijalni sukob Britanci vide i u nerazjašnjenim odnosima Srbije i Kosova. "Što se ovaj spor duže ne rješava, to je veća opasnost da se granica u cijeloj regiji ponovno otvori, ponajprije u BiH i Makedoniji, a onda, kao i 90-ih, svuda uokolo", navodi se u izvještaju. Što se BiH tiče, od nje bi se u tom slučaju odvojio i srpski i hrvatski entitet, a general Sir MichaelRose smatra da bi tada u Europi ostala malena nefunkcionalna muslimanska država i to opisuje kao nezamislivo.
Rješavanje kosovskog pitanja po Britancima bi riješilo još jedan važan problem - utjecaj Rusije koji raste kako europska perspektiva izgleda sve dalja. "Problem sa svim zemljama Balkana u tome je što se one prave da rade ono što od njih tražimo, a mi se pravimo da im vjerujem", poručuje Ashdown.
Britanci o Hrvatskoj
Na Balkanu se osjeća i turski utjecaj, prvenstveno jer Ankara želi kontrolirati muslimane u regiji, što jedni ocjenjuju 'tihom islamizacijom' u nekim zajednicama, drugi obnovom tradicionalnog prisustva u regiji, dok treći vjeruju da će njezin utjecaj jačati kako euroatlantske intergracije postanu nedostižne u budućnosti.
Britanci ocjenjuju i kako su diplomatski odnosi Hrvatske i Srbije napeti još od kraja rata, sa stalnim usponima i padovima. Pozitivnim smatraju sudjelovanje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović na inauguraciji srpskog kolege AleksandraVučića, no navode i kako je Srbija optužila Hrvatsku da je blokirala otvaranje poglavlja u pregovorima s Europskom unijom te podizanje statue Milanu Tepiću u Beogradu.
Smatraju da je hrvatski utjeca u BiH izrazito jak, a podsjećaju i na upozorenja Grabar-Kitarović o tisućama islamističkih militanata koji su se vratili u BiH s ratišta u Iraku i Siriji.
Ujedinjeno Kraljevstvo podržava pristupanje svih zemalja NATO-u i Europskoj uniji, ali naglašavaju da ih korupcija, kriminal i manjak vladavine prava u tome sprječava. Čak i nakon Brexita, Britanci smatraju da je Europska unija najsigurniji put kojim zemlje Zapadnog Balkana mogu dostići sigurnost, stabilnost i prosperitet.
Ashdown: BiH je nazadovala, ali ne ide u konflikt
Paddy Ashdown komentirao je za Al Jazeeru Balkans ovo izvješće za koje kaže kako se radi o preporuci, a ne o službenoj politici Velike Britanije. Smatra da je Zapad zaboravio na Balkan, ali da ondje ima još dosta posla, posebno u BiH.
"Za Bosnu i Hercegovinu je problem je što je ostala u vakuumu, koji postaje sve veći ako izostaje vladavina prava i efektivna pomoć Europske unije. Rusija nije zainteresirana za Bosnu i Hercegovinu, ali jest zainteresirana stvoriti poteškoće za Zapad. Bosna i Hercegovina na neki je način postala pijun u ruskoj igri u kojoj Rusija nastoji i dalje širiti destabilizaciju na zapadne demokracije", ukazao je Ashdown.
Dodao je da je Bosna i Hercegovina dosta nazadovala, ali da ne ide u konflikt, jer, kako kaže, nema volje za to. "Dvije stvari moraju se dogoditi da se to promijeni: narod Bosne i Hercegovine mora reći da to više neće trpjeti i da na ovaj način ne može graditi budućnost i napredak za svoju djecu; moraju ukloniti te političare, odnosno one koji pokušavaju destabilizirati Bosnu i Hercegovinu, a u tome mora pomoći međunarodna zajednica, pogotovo EU i Washington", poručuje Ashdown.
