Dolaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću isprva se mislilo da će Zapadni Balkan posve ispasti iz fokusa američkih vanjskopolitičkih interesa. No, stvari se mijenjaju čemu svjedoči i Strategija za Balkan, dokument koji je potkraj prošle godine Atlantsko vijeće izradilo za Trumpovu administraciju. U tom dokumentu ističe se rastuća zabrinutost za stanje u ovoj regiji i ukazuje na nužnost zadržavanja Balkana na američkom radaru, ponajviše zbog, kako se napominje, toksičnog utjecaja Rusije.
Glavne točke Strategije za Balkan u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) iznio je Damir Marušić, izvršni urednik časopisa Amercan Interest i jedan od autora strategije, inače rođen u Hrvatskoj.
Washington zabrinut za smjer kojim ide zapadni Balkan
Ključne točke Strategije za Balkan su: stalna vojna nazočnost SAD-a na jugoistoku Europe, tzv. 'povijesno pomirenje' sa Srbijom, posrednička uloga SAD-a između Beograda i Prištine...
"Mislim da postoji rastuća briga u Washingtonu da regija (zapadni Balkan) ne ide u dobrom smjeru. Čak i ako se vratimo na Obaminu administraciju, postojao je osjećaj da nešto treba učiniti i da SAD treba obnoviti svoj angažman u regiji. Rekao bih da su ovo izvješće i njegovo lansiranje bili veoma dobar korak, kao katalizator procesa, te da je u tom smislu pokrenut novi razgovor", kazao je Marušić za RSE.
Prema njegovim riječima, Trumpova administracija želi ponuditi novu viziju strategije za Europu, a u svjetlu porasta ruskih prijetnji diljem Starog kontinenta. U tom smislu SAD je povećao i svoj proračun za Europsku obrambenu inicijativu za 2018. godinu.
"Cilj je staviti Balkan na radar Trumpove administracije"
"Rekao bih da ova administracija mnogo radi i razmišlja kako da rekonfigurira svoj vojni položaj za europsku sigurnost. I poanta izvješća jest da se Balkan stavi na radar ove administracije i postane dio te rekonfiguracije. I inicijalni razgovori s ljudima na Capitol Hillu (američkom Kongresu) govore da su oni vrlo otvoreni prema tome", ističe Marušić.
Marušić napominje kako je američka administracija s pravom fokusirana ponajprije na Baltik gdje je, kaže, prijetnja Rusije ogromna, a zatim i na zapadni Balkan koji je također ranjiv na ruske manipulacije.
Američka politika otvorenih vrata prema Srbiji
U Strategiji za Balkan apelira se na "povijesno pomirenje" sa Srbijom.
"To je ujedno i preporuka na obvezivanje na sigurnost regije i zahtjev Srbiji da, zapravo, prestane neprestano igrati između Rusije i Zapada, već da učini izbor i pridruži se Zapadu. Potom ćemo razgovarati o povijesnom pomirenju", kaže Marušić.
On je uvjeren da dužnosnici Srbije "generalno shvaćaju" kako budućnost njihove zemlje ne leži u odnosima s Moskvom" iako je Aleksandar Vučić nedavno bio u Rusiji i Srbija je još uvijek u igri s Moskvom.
"Ovaj prijedlog pomirenja je poruka Srbiji da će, ako se napokon odluči okrenuti Zapadu, biti dobrodošla i od Zapada i SAD-a. S vremenom, kako se odnosi budu poboljšavali, mi ćemo moći umjesto posjeta na niskim razinama, ponuditi relativno visoke posjete Beogradu koji će biti povezani s porukom srpskom narodu da je njihova budućnost na Zapadu. To je više od ičeg drugog politika otvorenih vrata", kazao je Marušić.
"Ruska umiješanost u zbivanja na Balkanu je vrlo toksična"
Marušić napominje da se SAD, iako je dojam drugačiji, ne povlači iz Europe i da mora poslati snažan signal svim akterima u regiji, ali i Rusiji, da Balkan nije za prestrojavanje, već da će se proces rješavanja problema nastaviti i da će SAD vršiti pritisak kada bude potrebno. Također kaže kako je ruska umiješanost u procese na zapadnom Balkanu jedna od ključinih točaka izvješća na kojem je radio.
"Ruska umiješanost je veoma toksična, ali je isto tako i veoma oportunistička, naročito u Srbiji. Kao što sam spomenuo ranije, nisu samo lideri u Srbiji ti koji ne vide budućnost zemlje s Rusijom, već i ljudi. Tako je u cijeloj regiji. Nitko ne uči svoju djecu ruskom jeziku, nitko ne šalje svoju djecu u Moskvu s nadom da će tamo naći posao i budućnost. Svi se još uvijek nadaju da će se pridružiti EU-u i da će njihova djeca imati bolju budućnost na Zapadu. To svi razumiju. Mislim da tu leži šansa da se zatvori ta laka mogućnost za rusko miješanje", uvjeren je Marušić.
A Kosovo Serb man passes on October 17, 2011 by a barricade set up in the village of Zupce in the Serb-majority northern Kosovo. On October 17, the situation in northern Kosovo was calm but there were no signs that Serbs were preparing to dismantle the blockades. The commander of KFOR troops, General Erhard Drews, on October 16 postponed the removal of roadblocks until October 18 to allow local Serbs an opportunity to do it voluntarily. AFP PHOTO / ALEXA STANKOVIC / AFP PHOTO / ALEXA STANKOVIC
Političari pričaju o povijesti kako bi prikrili korupciju
Na pitanje nije li ipak u Srbiji snažan panslavenski sentiment prema Rusiji, Marušić odgovara potvrdno, ali kaže da je taj sentiment također bio korisno oruđe političarima za domaću upotrebu.
"To je kroz povijest bilo vrlo snažno, naročito kada taj sentiment mobiliziraju političari. Ali mi smo u izvješću podcrtali da je upotreba povijesti u regiji sada u tijesnoj vezi s korupcijom. Politički bazen u cijeloj regiji uočljivo stagnira, stalno se ponavljaju ista lica i vrlo je lako, kada imate opciju Rusije, upotrijebiti je u domaće svrhe. Rusi to znaju i iskorištavaju", kazao je Marušić za RSE.
Na kraju, Marušić je upitan i o inicijativi američkog senatora Michaela Turnera da se počne razmišljati o Daytonu 2.
"Ne znam što je kongresmen imao na umu s tom idejom, ali mislim da nije naročito od pomoći izaći s takvim prijedlogom. Prošle smo godine iz nekoliko eseja i autorskih tekstova čuli da su prizivanja Daytona 2 zapravo kodirani pozivi za separtizam i mislim da to nije nimalo korisno.
