Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u utorak u katedrali misu za domovinu i prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana o 20. obljetnici njegove smrti, istaknuvši da je ime dr. Tuđmana upisano u povijest hrvatske državnosti, znao je osjetiti bilo naroda a narod je odgovorio hrabrošću i molitvom.
Na misi u zagrebačkoj katedrali bili su, među okupljenim vjernicima i članovi obitelji Tuđman, hrvatski državni vrh, predsjednik Vlade Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, ministri u Vladi, izaslanstvo predsjednice Republike Hrvatske i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
"Dr. Franjo Tuđman bio je samo čovjek, kao i svatko od nas, sa svojim ograničenostima, manama i grijesima, ali i čovjek u čijem poslanju, s vremenskim odmakom, jasnije vidimo njegovu suradnju s Božjim Duhom", rekao je u propovijedi kardinal Bozanić.
Narod se ne može lako prevariti
Dodao je kako se, spominjući se predsjednika Tuđmana i njegova iznimno zanimljivog životnog puta, spominjemo odgovora i odaziva 'malenih', odaziva naroda, vidljivoga u punoj snazi u posljednjem desetljeću njegova života. "Uz sva osporavanja, nekritičke prosudbe, klevete i optužbe ti 'maleni' i danas dobro razlučuju što je bilo pogrešno, a što vrijedno i dobro, što treba njegovati i prenositi na nove naraštaje", rekao je zagrebački nadbiskup Bozanić.
Ističe kako iskustvo hrvatske suvremene povijesti govori da se narod ne dopušta lako prevariti. "Dr. Tuđman je i u onim pitanjima koja su bila povjerena samo nekima u bitnome, nastojao osjetiti bilo naroda. I ta se povezanost očitovalo u stvarnosti - od poziva na obranu domovine do njegova sprovoda. Dok su i u jednome i u drugome neki bili protiv, narod je odgovorio na svoj način, hrabrošću i molitvom", istaknuo je kardinal Bozanić.
Nepravde u južnoslavenskoj državi
"Gospodin nam je dao predsjednika Tuđmana u određeno vrijeme, a na nama je da njegov život, važan za hrvatsku povijest i današnje hrvatsko društvo, čitamo pozorno, ne kao nešto što pripada samo prošlosti, nego kao poticaj da se pitamo što je nama povjereno, te da ostvareno dobro nastavimo razvijati", zaključio je zagrebački nadbiskup.
Dodao je kako se dr. Tuđman svojom savješću opredijelio da uloži vlastiti život u borbu za slobodu čovjeka, hrvatskoga naroda i za povijesnu istinu o svom narodu. Podsjetio je na Tuđmanov život, od komunističkog sustava u kojem je ukazivao na nepravde hrvatskom narodu do ostvarenja samostalne Hrvatske. "Iskustvom i znanstvenim istraživanjem uvidio je i prokazao nepravde koje se nanose hrvatskom narodu u južnoslavenskoj državi te izabrao težak put nenasilne borbe za slobodu i prava svoga naroda. Slijedeći savjest pošao je svjesno putem koji će ga voditi u progone, sve do tamnice", kazao je Bozanić.
"U neponovljivom povijesnom »kairosu« događanja u Europi, od Baltika do Jadrana, u godinama 1989. i 1990. sa svime što je potom slijedilo, u jedinstvenom zajedništvu, hrvatski je narod pošao za Franjom Tuđmanom u programu slobode i neovisnosti. Tada su čežnje hrvatskoga naroda prepoznavale nove mogućnosti, jer je jačala nada i otvaralo se ozračje slobode. To se potvrdilo na izborima 1990. i na referendumu 1991.", podsjetio je kardinal Bozanić.
Utemeljitelj suvremene Hrvatske
Naglasio je pritom kako je, zahvaljujući Božjoj pomoći, slobodna i međunarodno priznata država Hrvatska, ostvarena pod vodstvom predsjednika Tuđmana, ali i htijenjem narodnoga zajedništva i otporom protiv nepravednog nasilja te posebno hrabrošću i nesebičnim žrtvama hrvatskih branitelja.
"Stoga je ime dr. Franje Tuđmana upisano u povijest hrvatske državnosti kao utemeljitelja suvremene hrvatske države. On je jedan od ustrajnih i strpljivih graditelja koji je predvodio oslobođenje zemlje i oblikovao temeljne državne institucije, od kojih neke u kasnijem razdoblju nisu bile pošteđene od osporavatelja upitne dobronamjernosti. Međutim", dodao je kardinal Bozanić, "što vrijeme više odmiče to njegovo djelo postaje prepoznatljivije. Priznaju mu to sve više i zahvalni poštovatelji i nekadašnji osporavatelji".
Povijesni govor
Istaknuo je također kako će u povijesti hrvatskog političkog govorništva ostati zapamćen Tuđmanov govor na konstituirajućoj sjednici Sabora Republike Hrvatske 30. svibnja 1990.
Mnogi stavci tog govora, ocijenio je, i danas imaju još do kraja neostvarenu programsku vrijednost i svoju aktualnost, jer je i danas potrebna "nova borba protiv zdvojnosti i pesimističnog malodušja, razboritost i promišljenost u procjenjivanju domaćih i međunarodnih prilika te čuvati se nerealnih obećanja i promicati svehrvatski dijalog koji će liječiti nezdravu radikalizaciju hrvatskog društva".
Promicatelj hrvatske pomirbe
Ponekad izgleda kao da je neprijatelj poslao zloguke proroke u naš narod koji uporno i smišljeno šire malodušje i nestrpljenje, guše polet i radost življenja te obezvrjeđuju inicijative ne trudeći se promicati pozitivan napredak", ocijenio je zagrebački nadbiskup.
Kardinal Bozanić smatra da je vrijeme u kojem živimo puno izazova, obiluje krizama koje šire nesigurnost i neizvjesnost. "Hrvatska je članica EU, ali je zemljopisno na njenoj granici, stoga joj je potrebna stabilnost. To od njezinog vodstva traži istančanu razboritost, sposobnost za dijalog i prokušanu državničku mudrost koja se neće poigravati nepromišljenim eksperimentima i hvaliti nerealnim obećanjima", rekao je.
Kardinal Bozanić podsjetio je da je prvi hrvatski predsjednik dr. Tuđman bio promicatelj hrvatske pomirbe. Ta njegova intuitivna vizija sve više se nameće kao neizostavna zadaća za sve čimbenike hrvatskoga društva, i za javne institucije i za civilne udruge, dodao je zaključivši da pojačana nezdrava radikalizacija u hrvatskom društvu razara toliko potrebno zajedništvo, koje je na izvrstan način došlo do izražaja u prvim godinama hrvatske samostalnosti.
Zajedništvo danas traži nove oblike dijaloga, međusobnog poštivanja i uvažavanja demokratskih procedura, kako bi se pronalazilo šire suglasje od djelomičnih interesa pojedinaca i skupina", zaključio je u svojoj propovijedi kardinal Bozanić, zazvavši Božji blagoslov na našu domovinu Hrvatsku.
