No bivši povjerenik upozorava EU, da ako ona zaboravi na Balkan, to bi mogle iskoristiti druge sile poput Rusije i Turske
Prema analizi EurActiva, proces integracija regije ove se godine odvijao u sjeni odluke o istupanju Velike Britanije iz EU-a koju su građani donijeli na referendumu u lipnju, posljedica migrantske krize i jačanja populizma u mnogim članicama, prenosi Glas Slavonije.
U takvim okolnostima u Bruxellesu su u slučaju većine zemalja regije donošene odluke koje su ih trebale potaknuti da još snažnije krenu u reforme koje ih zadržavaju na putu u EU, iako nisu nužno povlačile za sobom i značajniji napredak u integracijama.
'Rusija i Turska bi mogli ispuniti vakuum'
“Ako se EU udalji od Zapadnog Balkana, drugi geopolitički igrači odmah će iskoristiti priliku kako bi ostvarili utjecaj u regiji. Sadašnja dinamika proširenja nije održiva, a dosadašnji napredak Zapadnog Balkana na putu k EU-u i dalje je previše krhak da bi se moglo reći da se došlo do točke u kojoj nema povratka natrag. Rusija i Turska u međuvremenu se trude ispuniti “vakuum”, Rusija se oslanja na bliske odnose sa Srbijom, a pokušala je promijeniti i političko opredjeljenje Crne Gore koja treba pristupiti NATO-u. Istovremeno Turska želi obnoviti nekadašnji utjecaj, posebno na područjima s većinskim muslimanskim stanovništvom", ističe Stefan Füle, bivši europski povjerenik za proširenje
Odlučujući korak BiH
Najveći napredak u 2016. ostvarila je Bosna i Hercegovina koja je nakon višegodišnjeg zastoja podnijela u veljači zahtjev za članstvo u Uniji koji je Vijeće EU-a prihvatio u rujnu. BiH, jedina bivša jugoslavenska republika bez statusa kandidata, morala je prije podnošenja zahtjeva usvojiti mehanizam koordinacije koji joj treba omogućiti usuglašavanje stavova o pitanjima na putu k EU-u.
Međutim, ni usvajanje tog mehanizma nije proteklo bez problema zbog zamjerki Republike Srpske koja je najveća kočnica na putu BiH prema eurointegraciji. BiH se nada da bi do kraja 2017. godine mogla dobiti status kandidata za članstvo u EU-u.
Problemi u Makedoniji
ZBOG SPORA S GRČKOM: Makedonija je spremna na promjenu imena države
Proces integracije Makedonije koja od 2005. ima status kandidata, osim spora s Grčkom oko imena, opteretila je politička kriza u toj zemlji. Europska komsija koja od 2009. preporučuje otvaranje pregovora o članstvu s Makedonijom, ove godine tu je preporuku vezala za provođenje Dogovora iz Pržina, koje su sklopile vodeće stranke u toj zemlji radi prevladavanja političke krize. Glavna prepreka na putu k EU-u ipak ostaje blokada Grčke zbog spora oko imena Makedonije čije rješenje se ne nazire.
Napredak Crne Gore
OPASNE TVRDNJE: ‘Putin pumpa novac u Crnu Goru kako zemlja ne bi ušla u EU i NATO’
Na Zapadnom Balkanu su u integracijama najviše odmaknule Crna Gora i Srbija s kojima EU vodi pregovore o članstvu, a ove godine obje su otvorile po četiri poglavlja. Crna Gora otvorila je u lipnju i prosincu po dva poglavlja i u cjelini je najviše odmaknula u integracijama, budući da je od početka pregovora u lipnju 2012. otvorila 26 od 35 poglavlja. Od toga su dva poglavlja i privremeno zatvorena.
Srbija na dobrom putu
Ivica Dačić, srbija
Otvaranje poglavlja u slučaju Srbije 2016. godine nije proteklo sasvim u skladu s očekivanjima Beograda, uglavnom zbog rezervi Hrvatske. Zbog toga je otvaranje dva ključna poglavlja 23 i 24 o vladavini prava odgođeno za srpanj umjesto da budu otvorena u lipnju, a zatim su u prosincu umjesto tri poglavlja otvorena dva - poglavlje 5 o javnim nabavama i poglavlje 25 - znanost i istraživanje, dok je Hrvatska imala rezerve glede poglavlja 26 - kultura i obrazovanje.
Poglavlje 25 je i privremeno zatvoreno, a Srbija očekuje da uskoro otvori i privremeno zatvori poglavlje 26, nakon što je Hrvatska odlučila odblokirati to poglavlje, jer je Srbija poduzela korake na rješavanju pitanja udžbenika za nacionalne manjine.
Srbija, koja je započela pregovore u siječnju 2014. godne, dosad je otvorila šest od 35 poglavlja u pregovorima s EU-om, a ni jedno otvaranje poglavlja nije proteklo bez političkog konteksta. Premijer Srbije Aleksandar Vučić u prosincu je rekao da se nada da će Srbija postati članica prije 2025., po mogućnosti 2022.
Dobre vijesti za Albaniju
Izvjestan razlog za zadovoljstvo ima Albanija nakon što je Europska komisija u studenome preporučila otvaranje pregovora s tom zemljom koja od lipnja 2014. ima status kandidata. Za tu preporuku bio je ključan napredak u ispunjavanju pet reformskih proriteta, prije svega usvajanje ustavnih izmjena, nužnih za pravosudnu reformu, koje je Albanija usvojila u lipnju.
Podrška Kosovu
Europske integracije Kosova obilježila su dva događaja simboličnog značaja: u travnju 2016. godine na snagu je stupio Sporazuma o stabilizaciji i pridurživanju EU-Kosovo, a u svibnju je Europska komisija dala preporuku da se Kosovu odobri vizna liberalizacija, ali uz određene uvjete. Povjerenstvo je viznu liberalizaciju uvjetovalo ratifikacijom sporazuma s Crnom Gorom o razgraničenju i ostvarivanjem rezultata u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije. EU je tijekom 2016. bio adresa kojoj su se zemlje regije, poput Srbije i Hrvatske, povremeno žalile zbog bilateralnih problema i trzavica, nastavio je posredovati u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine i pokušao potaknuti rješavanje političke krize u Makedoniji.
